Rogatica Home Page

Switch to desktop Register Login

Welcome, Gost
Username: Password: Remember me

TOPIC: Rogatička "Pozitivna geografija"

Rogatička "Pozitivna geografija" 9 years 10 months ago #18002

  • mirsad_d
  • mirsad_d's Avatar
  • Offline
  • Platinum Forumaš
  • Objave: 3230
  • Thank you received: 21
  • Karma: 12
BATOVO

Batovo, predio u jugoistočnoj Bosni, danas je naziv polja i grupe rubnih naselja koja po geografskom položaju, donekle i po tradiciji gravitira ka Rogatici. Teritorijalno ovo područje je u sastavu SO Rogatica, MZ Stjenice a ima sopstvenu k.o. Sočice. Popisom obuhvaćena naselja ovog područja su: Brezje, Dobrače, Jarovići, Mahala, Rusanovići, Sočice I Vrlazje. Područje obuhvata prostor od oko 18 km.

sl.1. Topografska karta Batova

Prostor Batova je udaljen od Rogatice 25 km I povezan je putem do Han-Stjenica (10 km). Tu se uključuje na magistralni put Sarajevo-Rogatica-Ustiprača. Od Sarajeva je udaljen 65 km, a od Sokoca 25 km. Veoma veliki značaj za ovo područje imala je uskotračna željeznička pruga Sarajevo-Višegrad—Titovo Užice sa kojom je ovaj prostor bio povezan lokalnim putem do Banj Stijene. Postoje realni izgledi da se saobraćajna veza poboljša između dva glavna centra kojima gravitira ovo područje, a to su Rogatica i Sarajevo. Ako se dio asfaltong puta Sarajevo-Pale nastavi graditi preko Batova za Ustipraću to bi pomoglo I brži privredni razvoj ovog područja.

Geološki sastav i reljef

Prema zastupljenosti stratigrafskih članova geološka građa Batova i njegove okoline je vrlo jednostavna, ali u tektonskom pogledu dosta složena. Razvijene su samo trijaske naslage, i to anizijski, slojeviti i bankoviti, do masivni krečnjaci i dolomite izdvojeni u južnom dujelu kartom obuhvaćenog terena (Gosina planina ), prema dolini rijeke Prače. Ostali najveći dio terena izgrađen je od debelog kompleksa karbonatnih stijena srednjeg i gornjeg trijasa koji međusobno nisu rasčlanjeni. To su pretežno masivni do bankovitni, svijetli, rjeđe rumeni i sivi krečnjaci I dolomiti . Slojevitost je izražena, a slojevi blago padaju ka sjeveroistoku. Krečnjaci su bogati faunom. Na obodu Batova polja krečnjački slojevi su jako poremećeni. Batovo polje je pokriveno kvartarnim sedimentom za koje pouzdano nije utvrđeno da li su oligomiocenske ili pleistocenske starosti. To su uglavnom ilovača.
U tektonskom pogledu ovaj teren je dosta složen.
Izdvojeni su mnogi rasjedi različitog pravca oružanja , od kojih su mnogi pokriveni ili pretpostavljeni . Od krupnih strukturnih oblika izdvojeno je čelo kraljušti pravca pružanja istok – zapad gdje su krečnjaci srednjeg i gornjeg trijasa navučeni preko starijih anazijskih krečnjaka .


sl.2. Geološka karta Batova


U reljefnom pogledu cijeli prostor se može podijeliti u tri zasebne reljefne cjeline. Na jugu se prostire Gosina planina koja na sjevernim padinama se dijelom spušta u prostor Batova. Za razliku od Gosine planine Batovo predstavlja karstanu površ koja posjeća na malo karstno polje sa svim karstnim oblicima osim ujezeravanja. Nadmorska visina polja je oko 750 m (sl.3.).

sl. 3. Batovo polje
Na sjeveru površ Batova prelazi u blaga uzvišenja čija visina se kreće do 900 m. Južne padine uzvišenja su izuzetno raščlanjene sa mnoštvom karstnih formi od kojih su najtipičnije vrtače.
Viši dijelovi cijelog prostora bili su jače izloženi karstnim procesima . Zato su ovdje karstni oblici izraženiji. Na to je uticala i raščlanenost krečnjačke mase od koje zavisi vertikalni razvitak karstanih oblika. Čistoća krečnjaka i mnogobrojne pukotine , kao i poremećenost slojeva usljed tektonskih pokreta bili su takođe od velikog značaja. Nije teško objasniti razvijenost karstnih oblika u ovom području. Tu je Prača najdublje usjekla svoju dolinu i time stvorila povoljne uslove za stvaranje karstnih oblika.
U Batavu polju karstni oblici su vrlo česti. Dužina polja je 1800 m, širina 1000 m, a blago je nageto ka jugoistoku i podudara se sa pravcem pružanja polja (sjeverozapad, jugoistok). Po dnu je karakteristično slijeganje terena sa ponorima, naročito u jugoistočnom dijelu. Pored ponora Batovo po svom dnu ima velikih udubljenja ( vrtača), a u sjeveroistočnom dijelu veliku pečinu u obliku bunara, zvanu “Zvekanj” sa relativno malim gornjim otvorom , ali sa velikim prostorijama u dubini (sl.4). Na obodu polja javlja se čitav niz prolaznih formi kao što su: završetak suhe doline na sjeverozapadu, ljevkaste doline i ponori.
Cijelo ovo područje ima veliki broj recentnih(fosilnih), površinskih I podzemnih kasrtnih oblika. Tektonske osobine reljefa su izražene što ukazuje na veliku dinamiku ovog prostora. Današnji reljef područja Batova nastao je velikim brojem faktora od kojih u najznačajniji: karstni, tektonski I fluvijalni.

sl.4. pećina Zvekanj (Zvekinja)

Vode
I pored činjenice da ovaj proctor prima relativno veliku količinu padavina (1 588mm), I činjenice da su padavine relativno ravnomjerno raspoređene tokom godine, problem vode je stalno prisutan. Na čitavom prostoru nema ni jednog stalnog toka. Zbog krečnjačkog sastava I velike ispucalosti krečnjaka voda koja dođe na podlogu brzo ponire I javlja se na drugim mjestima u dolini rijeke Prače. Pošto je podzemno oticanje upravljeno prema Prači moglo bi se zadljučiti da Batovo predstavlja samostalan hidrografki podzemni sistem. U sjeverozapadnom dijelu Batova uočljiva je fosilna suha riječna dolina čije je dno dosta škaršćeno, sa mnoštvom manjih karstnih oblika ali još uvjek prepoznatljivom fluvijalnom erozijom.
U Batovom polju iskopano je nekoliko bunara u riječnom nanosu ispod gline(sl.5). Temperature vrela su: 7,2⁰C, 7,3⁰C, 7,6⁰C. Po temperature bi se moglo zaključiti da su vrela na tektonskoj liniji.

sl.5. bunar Vrbovik
Voda otiče dnom polja i na jugoistočnom dijelu ponire u nekoliko ponora. Pored bunara čija se voda uglavnom upotrebljava za ljudsku upotrebu na području Batova kopaju se lokve u kojima se skuplja atmosferska voda, i služi isključivo za pojenje stoke (sl.6). Problem pitke vode naročito je aktuelan u vrijeme sušnog ljetnog perioda kada se zbog dužeg perioda bez padavina isprazne bunari, a dotok vode ne zadovoljava potrebe stanovništva. U novije vrijeme voda se doprema cisternama kojom se vrši punjenje rezervoara i bunara. Planira se izgradnja regionalnog vodovoda iz Košute za cijelo ovo područje, ali sigurno da u sadašnjim ekonomskim uslovima do ovakve realizacije neće doći.

sl.6.lokva Gnjila kod Dobrača
Last Edit: 8 years 1 month ago by mirsad_d.
The administrator has disabled public write access.

Rogatička "Pozitivna geografija" 9 years 10 months ago #18007

  • mirsad_d
  • mirsad_d's Avatar
  • Offline
  • Platinum Forumaš
  • Objave: 3230
  • Thank you received: 21
  • Karma: 12
Last Edit: 8 years 1 month ago by mirsad_d.
The administrator has disabled public write access.

Odgovor:Rogatička "Pozitivna geografija" 9 years 10 months ago #18089

  • Teva
  • Teva's Avatar
  • Offline
  • Moderator
  • Objave: 6912
  • Thank you received: 10
  • Karma: 15
Mirsade, ova nova tema ti je dobra i poucna i nadam se da nam neces zamjeriti ako budemo upadali sa pokojom pricom ili necim nadopunjavali tvoje pisanje.
Evo od mene jedna prica iz pocetka osamdesetih o posjeti, mescin bas Govjestici, pecini.:)

Baveci se izvidjacstvom i planinarstvom zalazili smo mi i u druge oblasti. Tako su, izmedju ostalih, Muberis rahmetli i Pika zavrsili i alpinisticke kurseve na Crvenim stjenama na Romaniji. Jako smo cesto gostovali i u planinarskom domu na toj planini, kao uostalom i u mnogim drugim planinarskim domovima diljem planina. U planinarski dom na romaniji smo dolazili transferzalom od tricetiri sata koja polazi iz Mokrog...
Tako su njih dvojica volili i speologiju i organizovali su nam nekoliko posjeta raznim pecinama.


Put Govjestice

Rano je proljece, ranih osamdesetih je.
Muza, Pika, Besim, Macak Muftic, ja...
Obezbijedili smo potrebnu opremu od Vatrogasnog drustva u Rogatici koja se sastolala od bijelih sljemova sa rudarskim lampama na njima, sirokih opasaca na kojima su bili karabineri za kacenje konopaca, veliki konopci, velike akumulatorske reflekrorke koje su davale vece svjetlo od recimo auto farova. Tu su naravno i nasi rancevi napunjeni hranom i potrebnom opremom.
Svanulo je prelijepo, suncano, ali prohladno jutro. Okupili smo se u izvidjackim prostorijama. Ko i uvijek svi raspolozeni u iscekivanju polaska u prirodu. Svi smo tu, jos jednom kontrola opreme i krecemo. Nepisanim pravilom pri izlasku iz prostorija ispod zgrade suda na glavnu dzadu redamo se u kolonu po jedan. Zapjevasmo koju pjesmicu i niz carsiju. Na Tabhanama okrenemo desno navise uz Toplik, pa onda uz Hapsan. Vec pomalo crvenih lica jer ipak su rancevi poteski stizemo na Hapsan i pravimo prvu pauzu. Posjedali smo okrenuti pogledima dole na nas grad. Rogatica ozivljava umivena suncem.
Kratak odmor i krecemo dalje tamo u pravcu rijeke Prace.
Skroz je rano proljece i priroda jos nije pocela da se budi ali je ipak svuda prelijepo i uzivamo onako kako to umiju pravi zaljubljenici prirode. Zastanemo ponekad da osejrimo.
Poslije par sahata nalazimo se na kanjonu iznad rijeke Prace.

Sad kad ovo pisem zapitam se zasto li ne idosmo sa Toplika dalje gore uz Dolove jer bi nam bilo blize i puno lakse. Vjerovatno su vodje puta izabrali ovaj tezi put bas iz razloga uzivanja u prirodnim ljepotama Rogatice i njene okoline. Da smo isli uz Dolove onda samo vidis nebo i drvece sa strane.
Uz Dolove smo se pentrali ponekad zimus iduci na kuletaricu.

Posjedasmo po stjenama kanjona. Ljepota pogleda pukla na sve cetiri strane. Sunce potoplo pa ti ni jakna gotovo netreba ali je ne skidas zbog znoja i bojazni da se ne prehladis. Pricamo svakakve zafrkancije i ponekad nekog uzmemo u mezu. Tako je to uvijek bilo i nikad neznas kad si ti na tapetu.
Hele kontam gdje li je ta pecina jer kad pogledas dole vidis samo rijeku Pracu i cujes njen huk.
Pocesmo se spustati nis kanjon neprohodnim stazama vodeci racuna da te ne osine po licu zategnuta grana od onog ispred tebe. Lisce ono klizavo pa letis ponekad i na straznjici. Otiskamo i poneki kamen koji rusi sve pred sobom i zavrsava dole u rijeci. Naravno vodimo racuna o onima ispod nas. Zaobilazimo iza jedne stijene i ukaza se poveliki ulaz u pecinu. Cujemo i vidimo gore po stropu divlje golubove. Oni valja iznenadjeni i uplaseni nepoznatim posjetiocima prhnu i prelijecu sa stijene na stijenu. Na samom ulasu stvorila se debela ledenica, ali na zemlji, i na nju neko stavio mrtvog slijepog misa. Izgleda pomalo nestvarno onako zaledjen. Ledenica je nastala zaledjavanjem kapi koje su kapale sa stropa pecine. Tamo u pecini vidimo dosta stalaktita i stalagmita. To je nesto kao debele ledenice samo kamene koje vise sa stropa pecine ili su nastale na podu pecine i podsjecaju na ovu ledenicu na kojoj je slijepi mis. Samo sto su oni okamenjeni i nastajali dugim nizom godina, stotinama mozda. Zakljucujemo da nije davno bilo da je jos neka druzina bila u posjeti ovoj prelijepoj pecini.
Razletismo se da skupimo drva za vatru koja zacas planu, razgoneci one golubove gore. Raskomotismo se i pocesmo vaditi hranu da jedemo. Svima je bujrum pa ako ti se sta kod koga svidi uzimas ne pitajuci. Tako to rade lovci ali tako to radimo i mi izvidjaci.
Okrijepismo se svako onako individualno obilazi prve desetine metara pecine. Ja sam bio do druge prostorije diveci se stalagmitima, stalaktitima i malim jezercima u dubini pecine. Kako je to priroda uradila tesko da bi ljudska ruka u tome uspjela. Nekoliko manjih jeserna od mozda par kvadrata i jedno povece. Voda u njima kristalno bistra.
Dogovorismo se da krenemo dublje u pecinu i prije toga se opasasmo i naoruzasmo oprenom. Isli smo sa reflektorusama mozda tristo metara i onda se moradosmo spustiti nekoliko metara niz jednu strminu odakle je dalje vodio jedan uski hodnik. Na vise mjesta smo udarali na klizave brezuljke. Saznadosmo da je to izmet od slijepih miseva. Neko je osvijetlio strop pecine i vidjeli smo na stotine ako ne i hiljade slijepih miseva koji su visili okrenuti glavama nadole. Prosla me mala jeza.
Poslije mozda jos koju desetinu metara, iduci kroz tunel, stigosmo do mjesta odakle je pocinjo ponor pravo u dubinu. Hodom se dalje nije moglo i onda su se nasi speolozi avanturisti morali spustati konopcima. Ja nisam bio taj i zadovoljio sam se bacanjem nekoliko kamenova i u tisini osluskujuci kada ce pasti na dno ponora. Bogami trebalo im je preko nekolko sekundi. Tu su nam nasi alpinisti pokazali svoje sposobnosti. Zaboravih napomenuti da smo na jednom mjestu nasli nesto kosti zakljucujuci da je tu nekada izumrla lisica. Poslije jednog sata odlucismo da se vratimo ulazu pecini i da ponovo podlozimo vatru.

U kasno popodne smo krenuli nazad prema nasoj Rogatici. Vracali smo se jos uvijek raspolozeni svi vrebajuci sansu u hodu ili pri kratkim odmorima da kome uvalimo kamencinu u ruksak. Stigli smo nazad u nase prostorije i onda su poneki morali vaditi iz ruksaka "kamen suvenir"koji je naso svoje mjesto na nekom od ormara medju suvenirima sa ranijih nasih putesejstvuja.

Bijahosmol mi u Govjestici pecini ili u nekoj drugoj blize Mesicima, neznam, ali znam da mi je taj dan osto i do danas danile u dubokom i lijepom sjecanju...:)
ucinimo nesto za nas grad
The administrator has disabled public write access.

Odgovor:Rogatička "Pozitivna geografija" 9 years 10 months ago #18091

  • mirsad_d
  • mirsad_d's Avatar
  • Offline
  • Platinum Forumaš
  • Objave: 3230
  • Thank you received: 21
  • Karma: 12
Naprotiv, Dobri moj Teva, baš mi je drago, a nadam se da će se i drugi priključiti. Rogatica ima dosta geografa, i mislim da bi oni trebali dati nešto značajniji doprinos ovoj stranici. Neki su mi i obećali, imaju dosta materijala, ali ne znam što to ne objavljuju. Mi Rogatičani smo takvi.:lol:
Last Edit: 9 years 10 months ago by mirsad_d.
The administrator has disabled public write access.

Odgovor:Rogatička "Pozitivna geografija" 9 years 10 months ago #18094

  • Teva
  • Teva's Avatar
  • Offline
  • Moderator
  • Objave: 6912
  • Thank you received: 10
  • Karma: 15
Moj Mirsade, mi mozemo upasti ovdje sa pokojom pricicom ko ja danas ali, kad bi ste samo vi Rogaticki Geografi objavili ovdje svoje diplomske radove imali bi pokrivenu cijelu Rogaticu...;)
ucinimo nesto za nas grad
Last Edit: 9 years 10 months ago by Teva.
The administrator has disabled public write access.

Odgovor:Rogatička "Pozitivna geografija" 9 years 10 months ago #18453

  • mirsad_d
  • mirsad_d's Avatar
  • Offline
  • Platinum Forumaš
  • Objave: 3230
  • Thank you received: 21
  • Karma: 12
Žepa - naselja i stanovnistvo

Žepa-- Selo Žepa je administrativno središte za sela: Slap, Vratar, Pripecak, Ribioc, Stop, Vrelo,
Ljubomišlje, Mandre, Laze, Borovac, Cavcici, Krnjici, Purtici, Mislovo. Prema popisu
stanovništva iz 1961. godine, selo Žepa ima 122 kuce sa 601 stanovnikom.
Da Žepa predstavlja staro naselje vidi se i po tome što je na njenom podrucju postojala
srednjovjekovna nekropola, kao i još neki objekti koji su pripadali tome vremenu. Turski sumarni defter iz 1485. god. spominje Žepu kao selo koje pripada Vrataru. Sacuvano je nekoliko
spomenika kulture iz turskog perioda. Na prvom mjestu Kula u istoimenoj mahali koja je prema
narodnoj tradiciji pripadala nekom Redžep- paši, te još dvije manje turske kule na lokalitetima
Duvarine i kod Kaljevica kuca. Osim toga, u Žepi se nalaze džamija za koju narod drži da je
veoma davno podignuta (oko XVI vijeka). U blizini džamije i lokaliteta Bjelila nalazi se staro
muslimansko groblje (u koje se i danas kopa), a na putu koji iz središta Žepe vodi za mahalu
Kulu i danas još postoje dva nišana, koji tipološki pripadaju starijem vremenu.
Ovdje cemo navesti toponomasticki materijal koji se odnosi na Žepsko polje i na Žepsku
planinu. Nazivi njiva su: Mede, Hrid, Bašce, Krivace, Vinjište, Kamenice, Velika i Mala Bara,
Bogilovica ravan, Podkonjica, Šumnik, Luke, Spahovine, Kostožarina, Velika njiva, Poratak,
Graba. Svi ovi toponimi nalaze se u krugu sela Žepe. U Žepskom polju su njive; Pašovina,
Dilka, Begluk, Krivace, Vrba, Zaprisad, Golija, Dobrunov do, Zadel, Klak, Pticija glava, te
Šcepangrad i Pajina pec (krš). Nadalje su Metaljka, Pržulje (krš), Glavica, Cehrin do, Ploca,
Ceterovište, Smrekova ravan, Tonotište, Pecina, Cerge, Crkelj (jedan dio pripada Stopu), Zagaj,
Gaj, Za malom vodom, Za džamijom, Bjelila, Brusnik (izvor vode), Klobuk (izvor vode). U
Žepskoj planini su lokaliteti: Dobrijen, Smrekov do, Polje, Kitog, Ostovrh, Duga poljana, Debelo
brdo, Bakšici, Kod Mare (bunar), Poždrijelo, Palež, Zvijezda, Zatrka, Torine, Ravne, Trla,
Bukvica (voda), Kod jame, Kudmer, Cepelj, Cavcica put, Odmarala, Šira okuka, Paljci hrid,
Žitkova ravan, Gornja ravan, Krca, Zatonotište, Duvarine, Glavica kod Rijeke, Dedin do, Crvena
stijena (krš), Mostišta (prosjek iznad mlina), Vagan (livada koja granici sa Vratarom), Ljubin laz,
Spahin hrid, Suha ravan, Lokva, Repište, Opsišta, Visibaba. Nazivi za pojedine dijelove uz
rijeku Žepu su: Sutica, Rasalnici, Vinac, Vratolom, Tumbasi, Obarak, Vrbe, Rakite, Luke, Trnjak, Zeleni vir. Žepu sacinjavaju zaseoci: Žepa, Kula i Vinjište.
The administrator has disabled public write access.

Odgovor:Rogatička "Pozitivna geografija" 9 years 9 months ago #19176

  • mirsad_d
  • mirsad_d's Avatar
  • Offline
  • Platinum Forumaš
  • Objave: 3230
  • Thank you received: 21
  • Karma: 12
Geografski prikaz općine
ROGATICA

( DIPLOMSKI RAD )

Mentor: Prof.dr.Safet Nurković Student: Dževad Džafić

Sarajevo, juni 2009. godine




1. GEOGRAFSKI POLOŽAJ I GRANICE

U regionalno-geografskom smislu općina Rogatica se nalazi u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Pripada jugoistočnom dijelu Planinsko-kotlinske makroregije i to središnjem dijelu Gornjodrinske mezoregije.

Karta 1. Granice općine Rogatica
(Izvor: Karta Bosne i Hercegovine, 1:200.000, Swedesurvey Sweden i Geodetski zavod Bosne i Hercegovine, Sarajevo 2005. godine

Graniči na istoku sa općinom Višegrad, na jugoistoku i jugu sa općinom Rudo i Istočno
Goražde, na jugozapadu je općina Prača, a na zapadu i sjeverozapadu općine Pale i Sokolac.
Na sjeveru granicu čine općine Han-Pijesak i Vlasenica, a na sjeveroistoku općina Srebrenica.
Od tromeđe između općine Rogatica, Višegrad i Srebrenica granica ide rijekom Drinom do naselja Slap odnosno ušća rijeke Žepe u Drinu, a nastavlja se ka jugu do sela Zagrađe, odakle nastavlja do planine Sjemeć (1188 m) i Ivice (1496 m) .
Od planine Ivice granica se nastavlja u pravcu sjeverozapada do naselja Metaljka.
Granica dalje vodi prema jugu preko planine Vlahinje (1106 m) do naselja Trbosije gdje je tromeđa između općina Rogatica, Višegrad i Rudo i do naelja Dvorište tromeđe između općina Rogatica, Rudo i Višegrad. Od tromeđe prema Rudom granica vodi prema sjeverozapadu do naselja Brčigovo pa nastavlja ka jugu do planine Petibor (1184 m) pa na istok preko planina Jabuka (1084 m), Vranovina (1270m), Hranjen (1174 m) do Čemernice (1344 m) i tromeđe općine Rogatica, Goražde i Prača. Granica dalje vodi prema sjeveru preko planine Gosina (1025 m) i tromeđe općina Rogatica, Prača, Pale do naselja Ponor i tromeđe općina Rogatica, Pale, Sokolac i nastavlja se ka sjeveroistoku preko planine Crni Vrh ( 1105 m) i Devetak (1155 m) koji čini tromeđu općina Rogatica, Sokolac i Han Pijesak. Granica dalje vodi do naselja Mislovo na sjeveru i skreće ka istoku preko sela Borovac a prema jugu skreće od naselja Brložnik do južnih obronaka planine Javor koja predstavlja granicu općina Rogatica, Han Pijesak,Vlasenica i Srebrenica. Granica sa Srebreničkom općinom ide jugoistočno preko planine Zlovrh (1525 m) i naselja Krušev Do i Pripečak do pomenute rijeke Drine.

Karta 2. Općina Rogatica – geografska karta
(Izvor: Geografska karta Bosne i Hercegovine 1:1 000 000, Federalno ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Sarajevo, 1996)

Matematičko-geografski općina Rogatica se prostire između planine Gosine 18º 53' igd. na zapadu i rijeke Drine 19º 12' igd. na istoku. Krajnja južna tačka je na rijeci Drini 43º 41' sgš između planina Priluk i Grabež a sjeverna na planini Radava 44º 01' sgš.

Slika 2. Pogled sa Brda Ljun, preko Rogatice, na Zasadu i Debelo brdo
(Izvor Google Earth pro i http:www.//earth.google.com/)

U geotektonskom pogledu općina Rogatica pripada zoni unutrašnjih Dinarida, odnosno u centralnoj ofiolitskoj zoni i dijelom u unutrašnjoj zoni paleozojsko-trijaskih masiva Istočne Bosne. Preovladavaju stijene trijaske formacije kredne starosti, predstavljene klastičnim sedimentima, pješčarima, laporcima, krečnjacima i dolomitima kao i komformnim izljevima vulkanskih stijena sa piroklastitima i rožnacima.(3)

Reljefno općina Rogatica zahvata jugoistočni dio Planinsko-kotlinske oblasti. U geomorfološkom pogledu općina Rogatica je ispresijecana dolinama manjih riječnih tokova Rakitnice, Žepe i srednjeg toka Prače. Između dolina ovih rijeka prostiru se kotlinski i brdsko-brežuljkasti tereni koji su najizraženiji u zapadnom dijelu. Istaknute planinske morfostrukture nalaze se na sjeveru, istoku i jugozapadu a najveće su Devetak, Sjemeć, Tmor, Mednik i Bokšanica.

Klimatski općina Rogatica gravitira južnom dijelu sjevernog umjerenog toplotnog pojasa. Južni, zapadni i središnji dio predstavljen je predplaninskim umjerenokontinentalnim tipom klime, a na sjevernom osjećaju se uticaji planinske umjerenokontinentalne klime. Dolinom rijeke Drine sa sjeveroistoka prodiru uticaji umjerenokontinentalne klime. Po Kepenovoj klasifikaciji ova općina ima zestupljen Cfb i Cfc klimatski tip.
Prostor općine Rogatica hidrografski pripada slivu rijeke Drine koja ujedno ima i najrazvijeniji hidrografski sistem na području Bosne i Hercegovine. Rijeka Drina, sa područja ove općine prima lijeve pritoke a to su Žepa i Prača.
U pedološkom pogledu na teritoriji općine Rogatica preovladavaju tla automorfnog razdjela a to su slojevi crvenice i kalkokambiosola i odvojenog tipa kalkokambiosola te distričnog kambiosola i rankera. (6)

Posmatrano sa biogeografskog stanovišta ova općina ima odlike srednjoevropske vegetacione zone i pripada vegetaciji Unutrašnjih Dinarida koju čine različite vrste bora, jele, smrče, hrasta i bukve.

Saobraćajno središte je grad Rogatica koja se nalazi na magistralnom putu koji Sarajevo i centralnu Bosnu spaja preko Višegrada sa Srbijom, preko Goražda i Foče sa istočnom Hercegovinom, te preko Goražda i Čajniča sa Pljevljima i Crnom Gorom.

Općina Rogatica ima površinu od 664,37 km². Podijeljena je na 11 mjesnih zajednica i ima 119 naselja. U administrativno-političkom pogledu pripada entitetu Republika Srpska.

Slika 1. Pogled sa Brda Ljun, preko Rogatice, na Zasadu i Debelo brdo
Izvor: (53)

Grad Rogatica se nalazi u južnom dijelu istočne Bosne na nadmorskoj visini od 525 m. Smještena je u prostranoj kotlini duž lijeve i desne obale rijeke Rakitnice koju redom zatvaraju brdo Ljun sa sjeverozapada, te brda Goletica, Tmor i Zasada sa istoka i jugoistoka. Rogatica je središte sliva rijeke Rakitnice a u širem smislu i središte sliva srednjeg toka rijeke Prače.
Last Edit: 9 years 9 months ago by mirsad_d.
The administrator has disabled public write access.

Odgovor:Rogatička "Pozitivna geografija" 9 years 9 months ago #19212

  • mirsad_d
  • mirsad_d's Avatar
  • Offline
  • Platinum Forumaš
  • Objave: 3230
  • Thank you received: 21
  • Karma: 12
Geografski prikaz općine
ROGATICA
( DIPLOMSKI RAD )
UNIVERZITET U SARAJEVU
PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET
ODSJEK ZA GEOGRAFIJU

Mentor: Prof.dr.Safet Nurković
Student: Dževad Džafić

Sarajevo, juni 2009. godine

2. PRIRODNOGEOGRAFSKE KARAKTERISTIKE

2.1. Geološko-geotektonske karakteristike

Geološko-geotektonske odlike prostora općine Rogatica je vrlo složena nastala kao rezultat dugog geološkog razvoja i geotektonskih procesa.

Općina Rogatica teritorijalno pripada geotektonskom kompleksu unutrašnjih Dinarida koja na jugu dopire do starijih paleozojskih naslaga poznatih kao tzv. pračanski paleozoik. Naslage iz pračanskog paleozoika grade manjim dijelom južni obod planine Gosine. Naredni sedimentaciono tektonski ciklus u razvoju Zemljine kore je mezozojski tektonski orogeni razvoj sa tri značajna odjeljka: trijas, jura, kreda. Ove naslage su široko rasprostranjene na području općine Rogatica. Najdublji dijelovi su predstavljeni klastičnim karbonatnim naslagama koji u unutrašnjim Dinaridima imaju i vulkansko-sedimentne i flišne naslage. Ove naslage su različito tektonizirane i u sedimentnom kompleksu orudnjene.


Karta 3. Geološka karta općine Rogatica
(Izvor: geološka karta SFRJ 1:100 000 listovi Višegrad i Prača,Savezni geološki zavod Beograd, 1982. godine)


Najmlađi odjeljak geološkog razvoja kenozoik također je prisutan u geološkoj građi rogatičke općine. Pored marinskih krečnjačkih i klastičnih naslaga, iz mlađeg tercijara su prisutne i slatkovodne ugljonosne naslage.

Najstarije naslage na području općine rogatica datiraju iz paleozojske ere P3 ali su zastupljene samo u užem južnom dijelu planine Gosine, na graničnom dijelu sa općinom Goražde sa karakterističnim dolomitičnim krečnjacima, pješčarima, konglomeratima i brečama.

Najzastupljenije naslage datiraju iz mezozojske ere i predstavljene su trijaskim i jurskim sedimentima.

Donji trijas T1 je zastupljen u podgorini planine Šaran i zapadnim obroncima planine Sjemač. Predstavljen je uglavnom sa kvarcom, liskunovitim pješčarima, alverolitima i glincima.

Andezitne naslage a iz ovog perioda pružaju se u jugoistočnom dijelu općine Rogatica u naseljima Kopljevići, Orahovo, Pokrivenik, Trnovo i Dub.
Srednji gornji trijas sa masivnim i brečastim krečnjacima izgrađuje najveći prostor planina Sjemač i Gosina te između naselja Dobrašina i Rakitnica. Iz ovog perioda T22 postoje i naslage krečnjaka, rožnaca, tufova i glinaca u Dobromerovićima jugoistočno od Rogatice i na jugu u području planine Tvičijak. Masivni sprudni krečnjaci srednjeg trijasa T23 izgrađuju najveći dio sjeveroistočnog, srednjeg i jugozapadnog dijela Rogatičke općine. Na sjeveroistoku to su Zlovrh te od Mislova preko Bokšanice, Klanca, Starogorske stijene pa na jug polulučno do Debelog brda i dalje prema zapadu preko Đedovića, Pešurića, Šatorovića do Ziličine. U jugozapadnom dijelu općine tvore šire područje naselja Ozerkovići, Planje, Budaci, Vrlazje, Kovačica, Rusanovići, Rudine, Jarovići, Golubovići i Sudići.

Gornji trijas T3 zahvata široko prostranstvo planine Mednik te okoline Milinkovića, Brankovića, Beheća, Radovića i Točionika u središnjem dijelu općine kao i Mareviće, Kramer Selo i širi pojas planine Rudine i Crnog vrhana na zapadu. Poznate tvorevine megalodonskog krečnjaka iz ovog perioda zastupljene su i u širem pojasu Laza, Ljubomišlja i Borovca, na sjeveroistočnom dijelu općine Rogatica. Iz ovog perioda u dva odvojena lokaliteta na jugoistoku općine Rogatica, zastupljeni su pločasti i slojeviti krečnjaci sa rožnacima TJ i to na području Ćubrića i Kulinove kose.

Jurske naslage rožnaci, glinci i pješčari J na području općine Rogatica rasprostranjene su u sjevernom i sjeveroistočnom pojasu od Točionika i Rađevića do naselja Štavanj u nekoliko lokaliteta odvojenih megalodonskim krečnjacima te na lokalitetu od Rogatice do Kosova i manjim dijelom na jugoistoku u okolini naselja slivno.

Naslage iz Kenozojske ere predstavljene su miocenskim i kvartarnim sedimentima.

Miocen 1M23 je zastupljen konglomeratima, pješčarima i laporima debljine 200 m u središnjem dijelu općine od Plješevice do Vratsalića, te oko Rogatice u Kovanju, Pašića Kuli. Na pojedinim lokacijama npr. u širem području Seljana nalaze se naslage mrkog uglja. Naslage krečnjaka, lapora, laporovitog krečnjaka i pješčara sa mrkim ugljem iz miocena 2M23 zastupljene su u mjestima Kukavice, Kujundžijevići, Živaljevini i južno od Seljana kod Rogatice.

Kvartarne naslage na području Rogatice zauzimaju ograničeno prostranstvo a predstavljaju ih deluvijalno-proluvijalni zastori na zapadu u Dobračama i Brezju te u Okruglom i Strmcu u središnjem dijelu te u Žepi, Čavčićima, Vrelu i Slapu na sjeveroistoku općine kao i toku rijeke Drine na granici sa općinom Višegrad, a sključivo deluvijalne d naslage u Pripečku, toku rijeke Prače na jugu i toku rijeke Rakitnice u području naselja Kosovo. Proluvijalne naslage pružaju se u naseljima Godomilje, Babljak i Borike. (Izvor: Karta br.3)
The administrator has disabled public write access.

Odgovor:Rogatička "Pozitivna geografija" 9 years 9 months ago #19236

  • mirsad_d
  • mirsad_d's Avatar
  • Offline
  • Platinum Forumaš
  • Objave: 3230
  • Thank you received: 21
  • Karma: 12
Geografski prikaz općine
ROGATICA

( DIPLOMSKI RAD )
UNIVERZITET U SARAJEVU
PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET
ODSJEK ZA GEOGRAFIJU

Mentor: Prof.dr.Safet Nurković
Student: Dževad Džafić

Sarajevo, juni 2009. godine
2.2 Geomorfološke karakteristike

Reljef općine Rogatica rezultat je djelovanja kako endogenih tako i egzogenih sila kroz dugi geološki period. Glavne crte reljefa nastale su u mezozojskoj i kenozojskoj eri i pripadaju najvećim dijelom trijaskoj geološkoj periodi, a naknadnim neotektonskim radijalnim pokretima krupne morfološke cjeline su izdijeljene na manje morfostrukturne oblike. Riječni tokovi su u mnogome izdijelili ove morfostrukturne oblike usijecajući u njih svoje doline kompozitnog karaktera.

Orografski, općina Rogatica je pretežno srednjeplaninska. Od čitave površine rogatičke općine, 20% otpada na visine do 500m, dok je 80% planinske teritorije sa visinom između 800 i 1.600 m.

Na sjevernom dijelu općine Rogatica izdvajaju se planinski masivi i hrbati unutrašnjih Dinarida. Svojom visinom dominiraju Zlovrh (1525 m), Devetak (1155 m) a kao nastavak Devetaka, dinarskim pravcem pružanja, nastavlja se Bokšanica sa najvišim vrhom Klanac
(1275 m). Južno od Bokšanice paralelno se pružaju planine Mednik (1229 m) Rujnik (1046 m), Brdina (1310 m) i Sjemeć (1188 m).

Južni dio općine predstavljen je brdsko-planinskim reljefom sa usječenim kotlinskim proširenjima. Izdvajaju se Debelo brdo (1113 m) i Tmor (1350 m) sjeverno od Rogatice te Kopljevići (1229 m) i Pokrivenik (1106 m) jugoistočno.
Zapadni dio općine karakterišu vrhovi Gosine (1025 m), Crni vrh (1105 m) i V. Kom (938 m).

Morfološki je cijelo ovo područje, u stvari, jedna velika površ, na mnogim mjestima ispresijecana manjim ili većim dolinama, pretežno zatvorenog tipa. Ova površ najvećim dijelom je sastavljena od trijaskih krečnjaka, a čine je tri snižene manje kotline: rogatička, osovska i godomiljska. Godomiljska kotlina je odvojena od prve dvije i leži na jugu planine Bokšanice (1275 m), sa visinom od 720 do 800 m. Kroz nju teče manji vodeni tok rječica Sutjeska, koja se kroz krečnjake probija u rogatičku kotlinu. Rogatičku kotlinu presijeca rječica Rakitnica, čiji se izvor nalazi na visini od 800 m ispod Stupnog dola. Sve do sjevernog dijela sela Plješevica gradi klisurastu dolinu odakle prelazi u rogatičku kotlinu gradeći male meandre. Pri izlasku iz kotline probija se kroz klisuru ispod sela Zaganovića i Donjih Kukavica, gdje joj je dolina proširena, a zatim ponovno pravi klisuru do samog ušća u Praču, istočno od sela Mesića.

Fluvio-denudacioni oblici su vezani za sve riječne doline. Za vrijeme oligomiocena Sutjeska, Rakitnica i Prača odnosno doline tih rijeka nisu imale sadašnje dubine. Njihovo usijecanje u apsolutnoj je vezi sa usijecanjem rijeke Drine. Taj proces spomenutih rječica počeo je u vrijeme srednjeg miocena i vršio se tokom oligomiocena, tj. za vrijeme jezerske faze. Doline Drine, kao i doline spomenutih rječica, starije su od pleistocena (ledenog doba). Prije isijecanja svojih dolina, ove rječice su punile jezera koja su postojala u pliocenu.
Povlačenje vode iz ovih jezera prema Drini, odnosno Panonskom bazenu ostavilo je na stranama kotlina nekoliko terasa koje odgovaraju pojedinim fazama tog povlačenja i nalaze se na različitim nadmorskim visinama. Tako se s lijeve strane Rakitnice mogu pratiti dvije izgrađene terase, i to prva na visini od 570 m a druga na visini 560 m. Na prvoj se nalazi selo Plješevica, a na drugoj Krčići i Berhamovina.


Karta 4. Geomorfološka karta općine Višegrad
(Izvor: Geomorfološka karta 1: 500 000, Savez geografskih društava Jugoslavije, Geokarta Beograd,1992.)


S desne strane Rakitnice terase su na visini 600, 570 i 540 m u Kovanju i Pavičinoj Kuli, a nešto niže niz riječni tok na 560, 550 i 540 m. (5,8)

Dakle, u gornjim dijelovima riječnog toka karakteristična je vertikalna erozija koja se manifestuje vertikalnim usijecanjem riječnog toka u topografsku površinu. Bočna erozija karakteristična je na području rogatičke kotline te je riječno korito bočno prošireno. Oko rijeke Rakitnice kotlina je široka i predstavlja prostranu aluvijalnu ravan koja je nastala oblikovanjem nanosnog riječnog materijala iz gornjih dijelova riječnog toka..

Na osnovu navedene visinske podjele zaključujemo da postor općine Rogatica ima složenu reljefnu strukturu nastalu tokom duge geološke historije. Djelovanjem egzogenih sila nastali su kraško-korozioni oblici koji su posebno izraženi u sjeverozapadnom dijelu pružajući se dalje prema jugoistoku općine Rogatica. Kraški oblici reljefa zastupljeni su na području od Devetaka do rijeke Drine pravcem sjeverozapad-jugoistok a predstavljeni su škrapama, vrtačama, kraškim pećinama i jamama. Pored pomenutog Devetaka izdvajaju se kraški oblici na Bokšanici, Medniku, Crnom Vrhu, Borikama itd. Sjeverozapadni obronci planine Bokšanice odlikuju se strmim odsjecima koji su na više mjesta ispresijecani strmim olučastim žljebovima, sve do podnožja odsjeka. Olučasti žljebovi, kroz koje se kreće stjenoviti materijal predstavlja točila na čijem je kraju nagomilan materijal kupastog uzvišenja, koji se naziva sipar. Na pojedinim mjestima planine Bokšanice u blizini naselja Slap mogu se primijetiti jedinstveni siparski pojasevi koji su rezultat intenzivnog fizičkog razaranja stijena i dugotrajnog nagomilavanja siparskog materijala. Ovi siparski pojasevi su plazevi čija je gornja i donja ivica skoro paralelna, a uslijed nagomilavanja pad terena je znatno smanjen.

Slika 3. Planina Sjemeć
Izvor: (48)
Last Edit: 9 years 9 months ago by mirsad_d.
The administrator has disabled public write access.

Odgovor:Rogatička "Pozitivna geografija" 9 years 9 months ago #19257

  • mirsad_d
  • mirsad_d's Avatar
  • Offline
  • Platinum Forumaš
  • Objave: 3230
  • Thank you received: 21
  • Karma: 12
Geografski prikaz općine
ROGATICA

( DIPLOMSKI RAD )
UNIVERZITET U SARAJEVU
PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET
ODSJEK ZA GEOGRAFIJU

Mentor: Prof.dr.Safet Nurković
Student: Dževad Džafić

Sarajevo, juni 2009. godine

2.3. Klimatske karakteristike općine Rogatica


Klima općine Rogatica uvjetovana je nizom faktora koji određuju sve njene elemente: temperaturu zraka, vlažnost, vjetrove, pritisak zraka, trajanje sunčeva sjaja i sve druge meteorološke elemente koji skupno, za duži period, određuju vrijeme i klimu. Njen geografski položaj i reljef, geološka podloga, pokrivenost terena biljnim zajednicama, prodor zračnih masa dolinom rijeke Drine, uvjetuju njene osnovne odlike.

Kepenovom klasifikacijom klimata općina Rogatica pripada C klimatskom pojasu. U okviru C klimata koji predstavlja umjereno toplu i vlažnu klimu Rogatica pripada Cf klimatu sa ravnomjernom količinom padavina u godini. S obzirom da je ljeto sa temperaturom najtoplijeg mjeseca niža od 22˚C, a najmanje četiri mjeseca imaju prosječnu temperaturu iznad 10˚C izdvaja se Cfb determinacija Kepenovog klimata. Na području općine Rogatica izdvajaju se i područja sa svježim ljetom pri čemu 1-4 mjeseca imaju prosječnu temperaturu višu od 10˚C, a najhladniji mjesec temperaturu nižu od -3˚C izdvaja se Cfc determinacija Kepenovog klimata. (21,232)

Područje općine Rogatica leži na kontaktu južnog dijela sjevernog umjerenog toplotnog pojasa i sjevernog dijela suptropskog pojasa. Klimatske karakteristike ovog kraja u neposrednoj su vezi sa nadmorskom visinom. U nižim dijelovima zaklonjenim od sjevernih vjetrova, vlada pretežno umjerenokontinentalna klima dok dolinsko-kotlinski predjeli, pobrđa i niske planine imaju pretplaninsku klimu. Kiše najčešće donose zapadni vjetrovi /vrlo rijetko vjetrovi juga i istoka/. Ljeti duvaju jugoistočni vjetrovi koji ishode sa Tare i Pive i prodiru dolinom Drine, pa zatim dolinom Prače, a poslije preovladavaju oni koji dolaze sa sjevera i istoka.

Klimatske prilike na području općine Rogatica mogu se najbolje vidjeti na osnovu klimatskih pokazatelja.

Tabela 1. Godišnji tok temperature zraka u Rogatici u periodu od 1961-1990. god. (ºC) Izvor: (47)

Na osnovu podataka iz tabele može se vidjeti da je najtopliji mjesec juli sa prosječnom temperaturom 18,0ºC. a zatim slijedi avgust sa prosječnom mjesečnom temperaturom od 17,7ºC. Od ovog perioda temperatura postepeno opada do mjeseca januara u kome se javljaju minimumi srednjih mjesečnih temperatura.

Prosječna temperatura najhladnijeg mjeseca, iznosi -2,9ºC.

Godišnje kolebanje temperature zraka između najtoplijeg i najhladnijeg mjeseca iznosi 20,9ºC.

Grafikon 1: Godišnji tok temperature zraka u Rogatici od 1961-1990. godine (Izvor: podaci iz tabele br. 1.) Izvor: (47)

Na osnovu podataka sa meteorološke stanice Rogatica, u periodu od 1961-1990. godine prosječna godišnja temperatura zraka iznosila je 8,4ºC.

Tabela 2. Apsolutne maksimalne i minimalne temperature zraka u Rogatici 1961-1990. godine (ºC) Izvor: (47)

Apsolutna maksimalna temperatura u Rogatici od 1961-1990. godine izmjerena je u julu i iznosila je 39,5ºC. dok je u januaru izmjerena apsolutna minimalna temperatura od -28.3ºC.

Tabela 3. Srednji broj dana sa mrazom u Rogatici 1961-1990 godine Izvor: (47)

Česta su pojava kasni mrazevi, koji ponekad nanose velike štete voću i povrću, a javljaju se krajem maja pa čak i početkom juna mjeseca. Mjesec januar je imao prosječno 28,2 dana sa mrazom za period od 1961-1990 godine. Prosječno prvi dan sa pojavom mraza uz minimalnu temperaturu 0ºC je 10. oktobar, a prosječno posljednji dan sa pojavom mraza uz minimalnu temperaturu od 0ºC je 2. maj. (Izvor: FHMZ Sarajevo)
Ukupna godišnja količina količina padavina u Rogatici u periodu od 1961-1991. godine je 801mm, a prosječna godišnja 66,75 mm.


Tabela 4. Srednja mjesečna količina padavina u periodu od 1961-1990 godine. (mm) Izvor: (47)

Najveća prosječna količina padavina izmjerena je u junu 80mm i novembru 80mm a najmanja u mjesecu martu 51mm.


Grafikon 2: Godišnji tok količine padavina u Rogatici
(Izvor: podaci iz tabele 4.)

Godišnja količina padavina kreće se od 700 do 800 mm u samoj Rogatici i bližoj okolini, dok se u susjednim planinama i uzvišenjima penje do 1500 mm. Najviše taloga pada u aprilu, maju, junu i novembru.

Tabela 5. Srednji broj dana sa snježnim pokrivačem i maksimalna visina snježnog pokrivača za period 1961-1991. godina Izvor: (47)

Najveća visina snježnog pokrivača za navedeni period je u januaru i iznosi 65cm. Prosječno za navedeni period snijeg visine 10 cm zadržava se na podlozi 12 dana dok snijeg visine 30 cm prosječno svega 2 dana. Snijeg visine 50 cm zadržava se prosječno samo 0,5 dana u mjesecu januaru. Na planinama snijeg se zadržava do kasno u proljeće.

Tabela 6. Srednji broj vedrih i oblačnih dana u periodu od 1961-1990. godine Izvor: (47)

Iz tabele je vidljivo da je decembar mjesec sa najviše oblačnih dana. Prosječno za navedeni period u toku godine ima 39 vedrih dana i 168 oblačnih.


Tabela 7. Srednja relativna vlažnost zraka (%) u periodu od 1961-1991. godine. Izvor: (47)

Vrijednosti relativne vlažnosti zraka postepeno opadaju od zimskog perioda kada iznose prosječno 83,66% prema ljetnom periodu kada se javlja najniža vrijednost relativne vlažnosti
zraka koja iznosi 72,66%. U jesenjem dijelu godine relativna vlažnost zraka iznosi 80,33% i veća je u odnosu na proljetni period godine kada iznosi 78%.


Grafikon 3. Klimadijagram za MS Rogatica u periodu 1961-1990 godina
(Izvor podaci iz tabela: 1. i 4.)

Geografski položaj, reljefni sklop kao i vegetacioni pokrov uslovljavaju pravce i brzine vjetrova navedene u tabeli.


Tabela 8: Prikaz čestina i srednjih brzina pojedinih pravaca vjetra. Izmjerenih na meteorološkoj stanici Rogatica.
C = TIŠINA Izvor: (47)

U Rogatici preovladavaju vjetrovi nad tišinama. Vjetar je zastupljen 83,2%, a tišina 16,8

Grafikon 4. Čestine i srednje brzine pojedinih pravaca vjetra
Izvor: (47)

Analizirajući ruže vjetrova dolazimo do zaključka da vjetar najviše puše iz pravca sjevera (najčešći pravac vjetra sa 28,0% čestine), sjeveroistoka i juga. Ovakav pravac vjetra je i razumljiv s obzirom na reljefni sklop Rogatice koju zatvaraju brdo Ljun sa sjeverozapada, te brda Goletica, Tmor i Zasada sa istoka i jugoistoka. Sjeverni vjetar je uglavnom karakterističan za hladniji period godine i puše iz kontinentalne unutrašnjosti dolinom rijeke Rakitnice donoseći padavine i zahlađenje.

Za brzine vjetrova je karakteristično da su umjereni i sličnih brzina. Po Boforovoj skali dostižu srednju brzinu od 2,0 Bofora što je potvrda pomenute zatvorenosti Rogatice od uticaja jačih vjetrova. Dostignuta srednja vrijednost od 2,0 Bofora do rogatice dopire iz pravca sjevera, juga, jugoistoka i jugozapada.
Last Edit: 9 years 9 months ago by mirsad_d.
The administrator has disabled public write access.
Moderators: Mustafa
Time to create page: 0.084 seconds
Powered by Kunena forum

Ucinimo nesto za nas grad... Ne zaboravi Rogaticu ... www.rogatica.com

Top Desktop version