Rogatica Home Page

Switch to desktop Register Login

Borike, rajsko ostrvo na Balkanu

U Ergeli Borike danas se uzgaja stotinjak primjeraka prekrasnih arapskih i bosanskih brdskih konja. Oni se pod strogom kontrolom uzgajaju za priplod, ali i za trke i rekreativno jahanje. Borike su od Sarajeva udaljene stotinjak kilometara, od Beograda manje od 200 kilometara i kao jedina ergela u Bosni i Hercegovini posebna su atrakcija za turiste, koji ovdje mogu učiti jahanje, odmarati se u izuzetnom ambijentu i nastaviti potom odmor na Jahorini, Bjelašnici itd.

 

 

 

 

 

 

 

Borike, rajsko ostrvo na Balkanu

 

Četrnaest kilometara od Rogatice na prostranoj Boričkoj visoravni, nalazi se čuvena ergela u kojoj se duže od jednoga stoljeća uzgaja autohtoni bosanski brdski konj. Predjeli prošarani četinarima i pitomim proplancima, na oko hiljadu metara nadmorske visine, ponudili su idealan ambijent za kontrolirani i planski uzgoj konja, ali i za razvoj turizma. Posljednjih desetak godina na području Borika aktivno se radi na iznalaženju načina da se u seoskim domaćinstvima osmisli ponuda, koja bi vratila stari sjaj ovome području. Sedamdesetih godina prošloga stoljeća ovdje je sagrađen planinski hotel, namijenjen za odmor tadašnje jugoslovenske političke elite, što je Boričku visoravan, kao jednu od najatraktivnijih vazdušnih banja vinulo u vrh turističke ponude. Bosanskohercegovača rok grupa „Bijelo dugme“, pripremajući svoj drugi album, boravila je u Hotelu Borike, nakon čega su svjetski mediji objavili priču o Borikama, koje je vođa grupe Goran Bregović, u jednom intervjuu nazvao „rajsko ostrvo na Balkanu“. Ergela i boravak u ovom ambijentu bili su inspiracija za hit „Požurite konji moji“.

 

U Ergeli Borike danas se uzgaja stotinjak primjeraka prekrasnih arapskih i bosanskih brdskih konja. Oni se pod strogom kontrolom uzgajaju za priplod, ali i za trke i rekreativno jahanje. Borike su od Sarajeva udaljene stotinjak kilometara, od Beograda manje od 200 kilometara i kao jedina ergela u Bosni i Hercegovini posebna su atrakcija za turiste, koji ovdje mogu učiti jahanje, odmarati se u izuzetnom ambijentu i nastaviti potom odmor na Jahorini, Bjelašnici itd. Ergela Borike osnovana je daleke 1895. Godine sa ciljem da se stvori idealan konj, u kombinaciji bosanskog brdskog i arapskog konja. Austrougarska monarhija je na tom naporu temeljila strategiju razvoja ratne konjice, tako da je ovdje angažirala najbolje stručnjake u carstvu. Dobavljeni su arapski konji iz Sirije koji su godinama akomodirani na život u uslovima bosanske planine. U najbolje vrijeme, sredinom osamdesetih godina prošloga stoljeća, ovdje je uzgajano oko 400 konja, ali je nažalost taj broj spao na oko stotinu. Ipak, rasni konji kao stvar prestiža, sve više ovome području osiguravaju pažnje i interesovanja.

 

Novo vrijeme u kojem dolaze na cijenu upravo mjesta koja nude potpun i aktivan odmor, nude Borikama veliku šansku. Hotel kapaciteta 35 ležaja nedavno je obnovljen, a posjeduje dobar restoran, aperitiv bar i lovačku sobu, te atraktivni apartman koji su nekada koristili najveći politički autoriteti, poput Džemala Bijedića, koji je nedaleko od ovoga mjesta imao svoju kuću za odmor. Borička visoravan je poznata po uzgoju najkvalitetnijih sorti krompira. Također, ovdašnje stanovništvo ima dugu tradiciju proizvodnje sirea, kajmaka, a činjenica da se na ovom prostoru uzgaja skoro 30.000 ovaca jamči najkvalitetniju jagnjetinu. Pašnjaci su posljednjih godina sve češće ugošćavali proizvođače meda, koji ovdje dovoze na ispašu pčele, tako da kada posjetite Borike, imate mogućnost da sve to probate.

  

Tradicionalno 2. augusta, na Borikama se održavao vašar u povodu praznika Ilindan (muslimani ga zovu Alidžun, a njime se obilježava početak kraja ljeta). Posljednjih godina vašar je pretvoren u Ilindanski sabor i vezan je za djelovanje pravoslavne crkve na ovom prostoru. Da podsjetimo, ovdje je početkom 20. stoljeća sagrađena crkva Svetih apostola Petra i Pavla, tako da je pravoslavno stanovništvo spojilo vjersku tradiciju ovih krajeva sa zabavom, kreirajući manifestaciju na kojoj se predstavljaju srpska folklorna društva, zdravičari, narodne pjevačke i sviračke grupe, narodne nošnje, zanatlije itd.

Rad na poboljšanju i izgradnji turističkih kapaciteta i razvoju turizma trebao bi sljedećih godina rezultirati izgradnjom trim-staze , sportskih terena, pješačkih staza i staza za brdski biciklizam. Ogromni su potencijali na planu lova, te ribolova u brzim i čistim vodotocima.

 
Tekst: Mehmed Pargan
 
 
 
 
 
 

Ucinimo nesto za nas grad... Ne zaboravi Rogaticu ... www.rogatica.com

Top Desktop version