Rogatica Home Page

Switch to desktop Register Login

Rogatički hanovi


Prelistavajuci po ko zna koji put knjige, koje ponovo sabiram poslije ovog zadnjeg rata, pade mi na um da nesto napisem o hanovima. Citajuci tekstove nametnu mi se kao prva asocijacija han u Rogatici koji i ja zapamtih. Naravno, taj han nije imao funkciju koju su inace imali hanovi prije Drugog svjetskog rata a da ne govorimo o onim hanovima iz osmanskog doba kada su vecinom i nastajali.

 

Medjutim ovaj han je interesantan po tome sto mu ostade ime i uklopi su u novi sistem gdje je preovladavala drustvena imovina. Pripade rogatickom ugostiteljstvu i imade izmedju ostalog i tu neku funkciju koju su imali prijasnji hanovi. Pored hana na livadi su bila mjesta gdje su se vezivali konji putnika namjernika koji su dolazili iz dalekih sela na pazarni dan. Tu bi nocivali poslije obavljena posla a onda se sutradan vracali kuci. Usluge ovog hana su se placale tako da je i tu bilo razlike.

Inace ovim ostalim danima su se tu okupljali Rogaticani poslije posla, kartali, aksamlucili pa vrlo cesto se bavili i drustvenim aktivnostima odrzavajuci razne sastanke i skupove.

Kasnije ce ta zgrada pripasti grafickom preduzecu „Mico Sokolovic“ i biti njihova upravna zgrada.

 

Prvi hanovi nastaju kao podrska trgovackim i zanatskim poslovima a gradili su se u gradovima, kasabama i na vaznim trgovackim putevima. Obzirom da se Rogatica nalazila na vrlo vaznom putu prema Carigradu logicno je da su na ovoj relaciji nicali hanovi i karavan-saraji. Svi putevi su vodili prema Carigradu (Istanbulu) a i od njega prema citavom svijetu u to osmansko doba kada je Turska imperija bila jedna od najjacih u svijetu. Jedan od tih vaznih puteva koji se od Edirna granao prema Evropi je i put preko Plovdiva, odnosno Tatar-Pazardzika i Novog Pazara do Sarajeva. Zatim je preko Mostara produzavao za Dubrovnik i Split.

 

Sredinom XVI vijeka, razvojem trgovine i gradske privrede , nametao se imperativ izgradnje putne mreze sa odgovarajucom infrastrukturom. Glavni objekti te infrastrukture bili su, hanovi, karavan-saraji, ali i derviska sklonista (zavije ili tekije), mostovi i odredi derbendzija, koji su radi sigurnosti putnika i robe cuvali planinske prevoje i klance, mostove i rijecne gazove. Nesto vise cemo reci o hanovima koji su u gradovima bili znacajne ne samo privredne nego i drustvene ustanove. Osim sto su sluzili trgovini, obrtu i saobracaju, hanovi su u svakoj carsiji bili sredista politickog zivota i okupljanja. Bez carsije nema kasabe ni grada, a na drugoj strani, carsija bez hana nije carsija. Hanovi su ipak u prvom redu bili privredne ustanove. Oni su sluzili za prhivat, odmor i prenociste razlicitih putnika, kiridzija i njihovih karavana. Pored toga, u hanovima se vremenom sve cesce obavljala trgovina. U tom su smislu koristeni, kako hanovi u carsiji, tako i oni pri ulazu ili izlazu iz grada. U hanovima je je bilo posebno zivo uoci redovnih sedmicnih pazarnih dana i godisnjih sajmova i vasara. Tih dana su razni preprodavci, zvani pretrge, kupovali po hanovima robu od trgovaca i seljaka i dalje je krcmili u carsiji. Bilo je trgovaca koji su u hanovima odsjedali po nekoliko sedmica ili mjeseci. Obicno bi drzali po dvije sobe, od kojih im je jedna sluzila za stanovanje a druga za skladiste ili lager. Gotovu robu po hanovima su prodavale obicno najsiromasnije zanatlije, koje nisu imale ducane, posebno u zimskim mjesecima i u vrijeme cesatluka (krize). Jos je sultan Fatih sirom carstva podigao velik broj razlicitih zdanja namjenjenih razvoju trgovine i unapredjenja prometa, za cije je odrzavanje uvakufio ogromnu imovinu. Svojom vakufnamom sultan Fatih je odredio da se prema svim putnicima koji odsjedaju u hanu ili karavan-saraju koji su njegova zaduzbina, mora lijepo postupati i da se svim njihovim potrebama ima udovoljiti. U hanovima su se, najduze do tri dana, besplatno dobijali smjestaj i hrana, a potom su putnici morali nastaviti put.

 

Najcesce ti hanovi nisu bili nekog posebnog luksuza a vrlo cesto i prljavi i neuredni. Meni cesto na um padne uzrecica moje rahmetli nene Mujesirhanme koja bi komentarisuci lose vrijeme na polju rekla: “ Kakvo je vrijeme napolju, covjek ne bi ni iz hana”. Dakle bio je to vise nuzni smjestaj kako bi se mogle obaviti trgovacke aktivnosti a onda pravo kuci gdje je I najbolje.

 

Hanovi su uglavnom bili pod zaduzbinom vlasti ali se ta situacija mijenja poslije krize nastale poslije Velikog beckog rata. Tada se hanovi daju u zakup pa oni dobivaju I svoje privremene vlasnike.

Prije drugog svjetskog rata u Rogatickoj carsiji je bilo 7 hanova. Bili su rasporedjeni tako da su omogucavali smjestaj putnika I namjernika koji su namjeravali trgovati u gradu Rogatici ali i na izlazima iz grada za one koji su u prolazu.

Nas sugradjanin , Hakija Muftic, je vrijedno napravio popis rogaticke carsije iz koga sam uzeo podatke I o rogatickim hanovima I njihovim vlasnicima.

 

Han-prenociste su u Rogatici pred Drugi svjetski rat drzali:

 

1-       Suljaga Colic, otac rahmetli Hazima I Halida-Colaje, a njegova pozicija je bila na Mejdanu, otprilike na mjestu stare kuce rahmetli Hazima Colica.

2-       Hadzibeg Pasic, han se nalazio na izlazu iz grada prema Gorazdu.

3-       Alija Hasecic, han se nalazio na carsiji, preko puta Sudzaudinove dzamije.

4-       Jusufbeg Sahinpasic, ovo je upravo han preko puta pijace koji sam gore opisao I koji prezivje I u komunstickom sistemu neko vrijeme.

5-       Tankosava Lubarda, han se nalazio na pravcu prema Holucu I putu za Visegrad, sa desne strane iznad crkve.

6-       Mehaga Hrelja, u ulici u kojoj nekad bijase sodadjija Milivoj I izlaz iz gradskog bioskopa. Upravo na toj strani.

7-       Lutvibeg Pasic, ulica niz Tabhane u pravcu mosta na Rakitnici, sa desne strane.

 

Ovaj han u carsiji koji pripadase Jusufbegu Sahinpasicu bijase smjesten u ulici u kojoj su bile smjestene zanatske radionice, kovacnice a preko puta hana je bila I pijaca na kojoj je vrvilo od naroda pazarnim danom ponedeljkom I malim pazarnim danom petkom.

 

Mnoga mjesta dobise I svoja imena po hanovima. Tako Hamdija Kresevljakovic navodi 134 mjesta u Bosni koja su dobila nazive po hanovima. Najvise takvih mjesta, ukupno 19 nalazilo se na podrucju opstine Rogatica.Zatim slijede Sarajevo sa 15, Bugojno sa 14 takvih naselja i lokaliteta, Vlasenica sa 13, Banja Luka sa 9, Visoko sa 8, Foca i Travnik sa po 6, Visegrad i Srebrenica sa po 5, Mostar sa 4 itd. Pored toga, u casu Austrougarske okupacije (1878) samo u Sarajevu bilo je ravno 50 hanova, koje Kresevljakovic pojedinacno i opisuje. Poznati hanovi u Sarajevu su bili: Morica han, Djulagin han, han Kolobara …

 

Eto kao sto se moze vidjeti , nas grad zauzima veoma vazno mjesto u istoriji ovih prostora jer se vrlo cesto spominje pa izmedju ostalog kada je rijec o hanovima.

 

Za ovu pricu sam koristio podatke iz knjiga:

„Historija Bosnjaka“ dr. Mustafa Imamovic

„Fragmenti zivota“   Hakija Muftic

Ucinimo nesto za nas grad... Ne zaboravi Rogaticu ... www.rogatica.com

Top Desktop version