Tkalački razboji, kao osnovna sredstva za proizvodnju bivše fabrike ćebadi i drugih dekorativnih tkanina “Roteks” iz Rogatice, prodati su kao staro gvožđe. Kupac je preduzeće “Milkus” iz Dervente kod Pala, koje je razboje “Roteksa” kupilo po cijeni od 421 marku po toni. Pri kupovini kupac se obavezao da će robu preuzeti i platiti sukcesivno. Svi koji su na bilo koji način pratili licitaciju, nisu mogli vjerovati da će tkalački razboji završiti u starom gvožđu. Nadali su se da će, kao još neizrabljeni, poslužiti za tkanje u nekoj drugoj fabrici.Ali ipak desilo se…..
Tkalački razboji, kao osnovna sredstva za proizvodnju bivše fabrike ćebadi i drugih dekorativnih tkanina “Roteks” iz Rogatice, prodati su kao staro gvožđe.Kupac je preduzeće “Milkus” iz Dervente kod Pala, koje je razboje “Roteksa” kupilo po cijeni od 421 marku po toni. Pri kupovini kupac se obavezao da će robu preuzeti i platiti sukcesivno.Svi koji su na bilo koji način pratili licitaciju, nisu mogli vjerovati da će tkalački razboji završiti u starom gvožđu. Nadali su se da će, kao još neizrabljeni, poslužiti za tkanje u nekoj drugoj fabrici.Ali ipak desilo se. U obećanom roku, razboji su isječeni i otišli u staro gvožđe. Hala u kojoj su tkane najbolje deke na prostorima bivše Jugoslavije, sablasno je prazna i uskoro će na novoj, četrnaestoj po redu licitaciji, koja je zakazana za 11. april, biti ponuđena eventualnom kupcu.
Sa sječom tkalačkih razboja definitivno je u legendu otišao “Roteks”, a sa njim i višedecenijska tradicija izrade raznih vrsta pokrivača u Rogatici.Ono što slučaju “Roteks” daje novu dimenziju, jeste činjenica da se tek sada objelodanilo da možda i nije moralo tako biti. Sada, kada se “Roteks” ugasio, saznalo se da je u septembru 2007. Agencija za savjetovanje u međunarodnom i domaćem poslovnom inženjeringu, pravnim i ekonomskim poslovima Sarajevo, nudila rješenje za nastavak proizvodnje.Za imovinu “Roteksa” ponudila je 600 hiljada maraka uz plaćanje u ratama – prva od 150 hiljada 30 dana od potpisivanja ugovora, druga 150 hiljada u roku od godinu dana, a preostalih 300 hiljada dvije godine po isplati druge tranše uz kamatu od osam posto sa polugodišnjim uplatama.
U pismu ponude Agencija je obećala zadržavanje postojeće djelatnosti, a to će reći proizvodnju ćebadi, uz prethodnu sanaciju i rekonstrukciju proizvodne hale, svih elektro, toplovodnih i vodovodnih instalacija sa servisiranjem postojeće opreme, investiranje u novu opremu za praćenje postojećeg proizvodnog programa, uključujući i opremu za izradu prediva što “Roteks” ranije nije imao i, što je najznačajnije, na početku rada posao bi dobilo 50 radnika sa biroa za nezaposlene.
Predsjednik bivše organizacije Sindikata “Roteks” Milovan Žižović, o tome kaže:– O ponudi iz Sarajeva prvo je upoznat Odbor povjerilaca. Zbog velike odgovornosti prihvatiti ili ne, pismo ponude ustupljeno je Skupštini povjerilaca, koju prati i stečajni sudija u Sokocu. Oni su ponudu odbili, a ja i većina mlađih radnika bivšeg “Roteksa” smatramo da se možda u tome prenaglilo. Preovladali su kratkoročni interesi povjerilaca, a o radnicima koji su odbijanjem ponude izgubili svaku nadu da će više ikada biti zaposleni, nije vođeno računa
Stečajni upravnik
Stečajni upravnik u “Roteksu” Dragan Stjepanović kaže da je njegova uloga zakonom definisana i on radi po nalogu stečajnog sudije, Skupštine i Odbora povjerilaca.
– U slučaju “Roteksa” i sarajevske agencije odlučivala je Skupština i ja sam njenu odluku proveo. Od “Roteksa” je ostalo da se proda još proizvodna hala i neka druga prateća imovina. Kad i to uradimo, kraj je stečaja u ovom kolektivu, koji je nažalost neslavno okončan – rekao je Stjepanović.