ZIJARET – džematu Godimilje

 

ZIJARET – džematu Godimilje

 

U rogatičkom džematu Godimilje, na temeljima jedne od najstarijih džamija u istočnoj Bosni

  

 

Iskreni nijet džematlija je da obnovom porušene džamijske ljepotice u Godimilju vrate dio izgubljene duše ovog kraja

  

 

Među najstarijim i najljepšim graditeljskim zdanjima na panoramnoj razglednici ovog rogatičkog  kraja bila je čuvena Godimiljska džamija, sagrađene davne 1472.godine. Prema nekim pokazateljima bila je druga po starini džamija u istočnoj Bosni, odmah poslije Turhan Emin-begove džamije u Ustikolini kod Foče. Treći dan Kurban-bajrama dogodilo se novo, tradicionalno okupljanje povodom obvnove ovog porušenog vjerskog objekta 1992.godine 

 

 

Na osamnaestom kilometru od Rogatice, na širem području Borika, dvije obnovljene bošnjačke kuće čine sela Gornje i Donje Godimilje. Do prije rata u ova dva sela, zasjela na plodnoj planinskoj visoravni koju je birvaktile presjecala važna  „turska džada“ bilo je dvadesetak domaćinstava, a u daljoj historiji pamti se da je na ovom prostoru bilo naselje sa preko tri stotine kuća. Među najstarijim i najljepšim graditeljskim zdanjima na panoramnoj razglednici ovog kraja bila je čuvena Godimiljska džamija, sagrađene davne 1472.godine. Prema nekim pokazateljima bila je druga po starini džamija u istočnoj Bosni, odmah poslije Turhan Emin-begove džamije u Ustikolini kod Foče. U Drugom svjetskom ratu četnici su znatno oštetili ovaj graditeljski dragulj, oskrnavivši munaru koja je imala dva šerefeta. Agresijom na našu domovinu 1992.-1995. godine, četnici su ponovo počinili još teži zulum, uništili su džamiju, pobili i protjerali bošnjačko stanovništvo i sa zemljom sravnili njihovu imovinu. Od džamije su su ostali samo zidovi, a prema nekim svjedočenjima četiri masivna kamena zida bila su jača od mina i vatre.

 

 

U prvoj fazi obnove

 

 

Među onima koji su biranim riječima pisali o graditeljskoj ljepotici iz Godimilja bio je rahmetli Ibrahim Hodžić, izdanak čestite porodice Hodžić koja je dvije stotine godina davala imame Godimiljskoj džamiji. Podsjećanja radi, ovaj čestiti Bošnjak i uzoriti vjernik, koji je rođen 1916.godine u ovom džematu, a  preselio na Ahiret 1991.godine u Visokom, napisao je i objavio preko 150 izvornih radova, a jezgro njegovog bogatog pisanog opusa čine radovi iz područja osnovnih vjerskih disciplina islama. Bio je i pjesnik. Svoj pjesnički izraz je tražio u formi rubaije. Rahmetli Ibrahim je s ponosom isticao kako je susret sa Godimiljskom džamijom uvijek iznova doživljavao u uzvišenoj ljubavi i molitvi prema Allahu dž.š. kao susret mehke ljudske duše i tvrdog kamena od koga je sagrađena kao i njena kamena munara. Njene dimenzije su 14 x 19 metara, sa kamenim zidovima debljine od jednog metra. Kako je objekat s polja fascinirao svojom graditeljskom ljepotom i bjelinom kamena, tako je i iznutra imao svoju ljepotu i funkcionalnost, sa svim onim što jedan ovakav objekat čine mjestom molitve Uzvišenom Stvoritelju. Ljudski glas u akustičnom prostoru dobijao je kristalnu jasnoču za uho, zahvaljujući specijalnim „zvučnim kutijaam“ ugrađenim u kamen. – Bila je to jedna od najljepših džamija u kojoj sam klanjao, a evo, Bogu šućur, opet u njoj padam sa sedždu – reče s ponosom  69-godišnji džematlija Ćamil Hodžić, trećeg dana Kurban –bajrama 17.novembra ove godine, kada sa lijepim povodom pohodismo ovaj graditeljski dragulj u prvim fazama svoje obnove.

 

 

Podne –namaz među zidinama

 

 

Povod  dolaska u Godimlje bio je već tradicionalno okupljanja vjernika ovog džemata u cilju obnove Godimljanske džamije, te zahvalnosti svima onima koji su već dali svoje prve priloge. Ljepše to reče hadži Alija Hodžić, predsjednik Građevinskog odbora: – Prve korake smo napravili. Od sakupljenih trideset hiljada maraka betonskim stubovima smo ojačali postojeći zid, a obezbjedili smo i građevinski materijal za krov. Radost obnove nas je ovdje okupila, a ako Bog da, nećemo dugo čekati da klanjamo pod džamijskim krovom bez bojazni da nam namaz može poremetiti nevrijeme.

 

 

 Zahvaljujući agilnim džematlijama, predvođenim hadži Alijom, novoizliven betonski patos između četiri džamijska zida taj dan bio je prekriven raznobojnim ćilimima, kako bi se proučila kur’anska sura Ja-sin, koju je proučio Amel ef. Kozlić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Rogatica, a potom se pristupilo klanjanju podne – namaza. Nakon obavljene molitve džamatlijama je imam Amel ef. Kozlić je čestitao hairli posao na obnovi džamije, istakavši kako će novoobnovljena džamija biti magnet za povratak ljudi prognanih sa ovih prostora. – Ništa tako kao džamija ne može prizvati vjernike da se vrate na svoju djedovinu – kazao je Amel ef. Ovom prilikom hadži Alija Hodžić je uručio zahvalnice darodavcima, među kojima je i ona koja ide na adresu Odbora džemata „Deer Park“ iz Melburna u Australiji. – Zahvalni smo našoj braći iz melburškog džemata na sergiji od 4.400 KM, a incijator je bio Mujo Durmišević koji je rođen na ovim prostorima – kazao je hadži Alija i pojasnio kako je zahvaljujući novinskom prilogu islamskog lista „Preporod“  vijest o obnovi ove džamije stigla do najudaljenijeg kraja svijeta. Zahvalnost je upućena i na adresu Preporodovog novinara Saliha ef. Smajlovića, koji se na licu mjesta uvjerio o početku obnove Godimiljske džamije.

 

 

Narodna predaja

 

 

Pouzdanih podataka o imenima graditelja ove džamije nema. Mnogi iz Godimilja vjeruju kako se staro turbe u obližnjem mezaristanu vezuje za graditelje ovog prelijepog zdanja, čiji temelji datiraju iz 1472.godine. Postoji narodna predaja kako je džamija sagrađena od kamena porušene Bosanske crkve na obližnim Crkvinama, ali radije se prepričava ona koja se vezuje za gradnju „turske džade“ koja je presjeca ove prostore koji jednim djelom vode kroz močvarno područje. Na brezovoj kori Godimiljani napišaše ovo: „ Ozan, ve bolozan, veoka je, ve duboka je, ve udaše ve voda najviše. Aman care Patišahu poplave, prolazit’ se ne može.“ Na njihovu molbu  stigoše „akči iz carske kase“, ali umjesto da sagrade put, džematlije radije sagradiše vjerskli objekat u kome će se moliti Uzvišenom Stvoritelju. Helem, kada se vršila provjera, „carska izvidnica“ dojavi sultanatu u Carigrad da su Godimiljani sagradili džamiju i tek nešto malo „carskog druma“. „Care, po ljepoti gradnje takve nadaleko nejma u tvome carstvu“ – javiše poslenici i ubrzo dobiše povratnu poruku. Rekoše: „Da niste sagradili tako lijepu džamiju, glave bi vam letjele sa ramena!“

 

 

Kako uplatiti sredstva?

 

 

Današnje džematlije  legendu više prihvataju kao zanimljovost, ozbiljno okrenuti nijetu da ljepotica ponovo zablista starim sjajem. Graditeljski odbor, formiran 17.avgusta 2008.godine uveliko radi na organizaciji posla, ali i prikupljaju  sredsva da se iskreni nijet, ako Bog da, realizuje u skoroj budućnosti. – Naš Građevinskih odbor, kog čine Mujo Balić, Avdija i Nusret Žiga, Idriz, i Huso Hodžić, Mustafa, Amir, Lutvo, Esad i Osman Bogilović, Mustafa Šetić, Kasim Kulovac, Omer Barimac, Sejdalija i Teufik Vatreš, čini sve da uspijemo u naumu, da našem džematu izgradnjom džamije vratimo dušu  – kaže predsjednik hadži Alija Hodžić i dodaje kako su tim povodom otvorili žiroračun u Vakufskoj banci: 1602000022516536.  Pedesetak džematlija okupljenih u Godimilju, svjesni šta znači obnova Godimiljske džamije, rekoše kako će ezan, uz svo njegovo uzvišeno značenje, vratiti povratnike u ovaj opustošeni kraj.

 

 

Mustafa SMAJLOVIĆ

PREPOROD