Tokom dijelova sudske sjednice otvorene za javnost moglo se saznati kako je njegov iskaz vezan uz zauzimanje sela sa većinskom bošnjačkom populacijom u bosanskohercegovačkoj opštini Rogatica polovicom 1992. godine, nakon čega su uslijedila pogubljenja civila i odvođenja u logor Rasadnik.
Tokom unakrsnog ispitivanja, optuženi Karadžić je ustvrdio kako bošnjačka sela u Rogatici ne bi bila napadnuta da je bošnjačka strana prihvatila Kutiljerov plan, za koji se on, prema vlastitim riječima, zalagao.
Prilikom opisivanja masovnog pogubljenja o kojem je zaštićeni svjedok KDZ 607 došao svjedočiti, prelazilo se na sjednicu zatvorenu za javnost. Tokom otvorenog dijela unakrsnog ispitivanja Karadžić je i prilikom iskaza ovog svjedoka želio prikazati kako se sukob u Rogatici dogodio zato jer je srpska strana isprovocirana, prenosi “RSE”.
“Je li znate i za jedno srpsko selo koje je spaljeno u Vašoj općini?”, upitao je optuženi.
“Ne znam ni jedno selo. I znam da su muslimanska sela prema Sarajevu spaljeno, ali ne znam ni jedno srpsko selo da je spaljeno”, odgovorio je svjedok.
Uz tvrdnje koje svjedok nije mogao potvrditi, Karadžić je prikazao mapu portugalskog diplomate, poznatu kao Kutiljerov mirovni plan, koji je predviđao podijelu bosanskohercegovačkih općina – na srpske, bošnjačke i hrvatske. Tužiteljstvo, a i sam predsjedavajući sudac O Gon Kwon, zapitali su se o svrsi tog unakrsnog ispitivanja svjedoka o političkom kontekstu koji ne spada u područje njegovog iskaza.
“Da pokažemo da bi ta općina, da nije bilo rata, pripala Muslimanima”, objasnio je optuženi.
Podsjetimo, Karadžić tvrdi da je i međunarodna zajednica predviđala podjelu Bosne i Hercegovine, kako bi umanjio optužbe tužiteljstva da su se ratne aktivnosti potaknule planom Srpske demokratske stranke, SDS-a kojoj je bio na čelu. Odnosno Varijantom A i B, direktivama prema kojima su lokalni čelnici SDS-a počeli preuzimati općine i protjerivati nesrpsko stanovništvo. No, prema optuženom sukob se dogodio i u Rogatici kao i drugdje – zbog reakcija srpske strane na militarizaciju drugih.
“Prihvaćam to, svjedok je rekao da nije znao. Meni je i to značajno – da svjedok ima veliku izjavu, a o mnogim stvarima ne zna, nego je čuo”, zaključio je Karadžić.
Prilikom opisivanja masovnog pogubljenja o kojem je zaštićeni svjedok KDZ 607 došao svjedočiti, prelazilo se na sjednicu zatvorenu za javnost. Tokom otvorenog dijela unakrsnog ispitivanja Karadžić je i prilikom iskaza ovog svjedoka želio prikazati kako se sukob u Rogatici dogodio zato jer je srpska strana isprovocirana, prenosi “RSE”.
“Je li znate i za jedno srpsko selo koje je spaljeno u Vašoj općini?”, upitao je optuženi.
“Ne znam ni jedno selo. I znam da su muslimanska sela prema Sarajevu spaljeno, ali ne znam ni jedno srpsko selo da je spaljeno”, odgovorio je svjedok.
Uz tvrdnje koje svjedok nije mogao potvrditi, Karadžić je prikazao mapu portugalskog diplomate, poznatu kao Kutiljerov mirovni plan, koji je predviđao podijelu bosanskohercegovačkih općina – na srpske, bošnjačke i hrvatske. Tužiteljstvo, a i sam predsjedavajući sudac O Gon Kwon, zapitali su se o svrsi tog unakrsnog ispitivanja svjedoka o političkom kontekstu koji ne spada u područje njegovog iskaza.
“Da pokažemo da bi ta općina, da nije bilo rata, pripala Muslimanima”, objasnio je optuženi.
Podsjetimo, Karadžić tvrdi da je i međunarodna zajednica predviđala podjelu Bosne i Hercegovine, kako bi umanjio optužbe tužiteljstva da su se ratne aktivnosti potaknule planom Srpske demokratske stranke, SDS-a kojoj je bio na čelu. Odnosno Varijantom A i B, direktivama prema kojima su lokalni čelnici SDS-a počeli preuzimati općine i protjerivati nesrpsko stanovništvo. No, prema optuženom sukob se dogodio i u Rogatici kao i drugdje – zbog reakcija srpske strane na militarizaciju drugih.
“Prihvaćam to, svjedok je rekao da nije znao. Meni je i to značajno – da svjedok ima veliku izjavu, a o mnogim stvarima ne zna, nego je čuo”, zaključio je Karadžić.
VIDEO: