Porodica ima velikog uticaja na pojavu pušenja duhana među mladima. Istraživanja ukazuju da u porodicama u kojima oba roditelja puše, najčešće postaju pušači i njihova djeca. U nastanku pušenja su značajni i društveno-socijalni faktori. Osjećaj manje vrijednosti, neprekidna žurba za nečim, razvoj tehnike i automatike, što sve stvara osjećaj psihičke napetosti i nesigurnosti.
PUŠENJE
RUŽNA, ŠTETNA I NEHIGIJENSKA NAVIKA
Historijat pušenja duhana počinje 1492. godine. Na novootkrivenim prostorima Amerike španski osvajači su sa čuđenjem gledali kako domorodačko stanovništvo uvlači u sebe dim uvrnutih listova neke biljke. Poslije toga duhan je prenesen u Evropu, a sa njim i navika pušenja duhana.
U šesnaestom vijeku Ser Robert Relej je uveo žvakanje duhana na engleskom dvoru. Tada su se svi podanici engleske kraljice morali učiti toj novoj vještini. Tako je pušenje duhana postalo moda. Pušenje duhana na našim prostorima ima dugu tradiciju i vremenom se veoma proširilo među stanovništvom.
Međutim, na pušenje se različito gledalo u pojedinim zemljama. Dok je u nekim zemljama bilo obavezna društvena norma, drugi su zabranjivali i strogo kažnjavali svaki pokušaj pušenja.
Danas ima veliki broj pušača, ali i onih koji ukazuju na veliku opasnost od pušenja. Prema današnjem medicinskom shvatanju pušenje je ovisnost, što znači da pušač postaje psihički, a ponekad i fizički, ovisan o ciga¬reti. Tako se pušenje može uvrstiti među druge bolesti ovisnosti (alkoholizam i narkomanija).
Nikotin. Duhan je biljka koja se u botanici zove Nicotiana tabacum L. Ime je dobio po francuzu Jean Nicot-u koji je prvi donio duhan iz Amerike u Francusku 1560. godine. Glavni šteni sastojak duhana je nikotin (C10H14N2), koji se sintetizira u korijenu biljke iz kojega prelazi u lišće. Pored nikotina, štetni sastojci duhana su i srodnici nikotina (nikotimin, anabazin, i dr.), ugljenmonoksid, cijanovodonična kiselina, podražajni gasovi i pare, katran, arsen, hrom i nikal. Nikotin je žestok otrov, letalna doza iznosi 50 mg, a ne postoji specifičan antidot. Jedna cigareta sadrži oko 10 mg nikotina, a pušenjem se unese 2 do 3 mg nikotina po jednoj popušenoj cigareti.
Uzroci uživanja duhana su mnogobrojni. Ovoj navici su sklone pretežno neprilagođene, nekritične, povodljive i imitaciji sklone, naročito mlade osobe. Uzroci pušenja duhana, koji se najčešće navode u literaturi, su različiti.
Znatiželja. Da se proba da li se može pušiti. Mnogi uspiju dokazati da mogu pušiti, ali usput steknu naviku, koje se kasnije vrlo teško ili nikako ne mogu riješiti. Želja da se bude sličan starijima. Ponekad je prihvatanje pušenja neka vrsta pristupnice određenoj grupi vršnjaka.
Nerijetko, mladi ljudi koji ne bi željeli pušiti, ne znaju kako da odbiju pušenje, a da pri tome ne budu od grupe omalovažavani, ili čak odbačeni. Ako kod mladog čovjeka nije izgrađena čvrsta ličnost i nema oslonaca u porodici, koja mu daje osjećaj samopouzdanja i stabilnosti, on vrlo lahko podliježe uticajima neformalnih grupa, koje mu, u podsvijesti, nadoknađuju ono što mu nedostaje u porodici.
Imitacija je snažan psihološki činilac koji utiče da mladi započnu sa pušenjem. Oponašaju se roditelji, stariji rođaci, junaci sa filma, TV, estrade itd.
Mnogi mladi ljudi počinju pušiti iz protesta, u znak nezadovoljstva, zabrinutosti ili pobune protiv autoriteta.
Neki počinju pušiti jer smatra¬ju da im to pomaže u društven¬im kontaktima. Pušenje se
često upražnjava prilikom ugodnih događaja, poslije jela, prilikom odmora, pri ćaskanju, tako da se stvara uslovni refleks: cigareta – ugodnost.
Masovni mediji mogu mnogo doprinijeti promociji zdravlja i zdravog načina života, ali mogu i negativno uticati na opredjeljenje mladog čovjeka.
Porodica ima velikog uticaja na pojavu pušenja duhana među mladima. Istraživanja ukazuju da u porodicama u kojima oba roditelja puše, najčešće postaju pušači i njiho¬va djeca.
U nastanku pušenja su značajni i društveno-socijalni faktori. Osjećaj manje vrijednos¬ti, neprekidna žurba za nečim, razvoj tehnike i automatike, što sve stvara osjećaj psihičke napetosti i nesigurnosti.
Rasprostranjenost pušenja. Sve je veći broj pušača među omladinom, pa čak i među djecom. Omladinsko doba je peri¬od u kojem se najveći broj mladih ljudi opredijeli za uživanje duhana.
Prema našim istraživanjima puši 27,97% učenika srednje škole. Od ukupno anketirane ženske omladine III i IV razreda srednje škole puši 44,59%, a od ukupno anketirane muške omladine III i IV razreda sred¬nje škole puši njih 40,68%.
Ova istraživanja su potvrdila ranija saznanja da u posljednjem razredu srednje škole puši oko 40% učenika, te da 75% pušača stiče ovu naviku prije osamnaeste godine života. Većina pušača živi u zemljama u razvoju, njih 70 – 75%. U zemljama u razvoju puši 50% muškaraca i 8% žena. U razvijenim zemljama puši 41 % muškaraca i 21% žena.
Pušenje u razvijenim zemljama opada oko 1,5% godišnje, ali u zemljama u razvoju raste oko 1,7% godišnje.
Uticaj pušenja na zdravlje.
Do danas je u u dimu cigarete otkriveno preko 4000 različitih hemijskih supstanci.
Pušenje predstavlja vodeći uzrok smrti od kardiovaskularnih oboljenja, malignih neoplazmi i hroničnih obstruktivnih oboljenja pluća, odnoseći svake godine u svijetu oko 3 miliona života. Pušenje uzrokuje 30% smrtnosti od malignih neoplazmi – raka, u okviru kojih 20% čini rak pluća. Pušači su 10 do 30 puta izloženiji riziku obolijevanja od ovoga teškog oboljenja od nepušača.
Udruženo sa drugim faktorima rizika, kao što su gojaznost, fizička neaktivnost, hipertenzija, dijabetes, alkohol, pušenje duhana dramatično utiče na skraćenje očekivane dužine života, i to u prosjeku 10 godina kod ženske, a 15 godina kod muške pušačke populacije.
Fizička kondicija i dobro zdravl¬je mogu biti narušeni pušenjem. Polovina mladih, koji u tom dobu počnu pušiti i tu svoju naviku nastavljaju i dalje tokom života, umiru od bolesti čiji je uzrok pušenje, ili je povezano sa pušenjem.
Pušenje je rizični faktor za oko 25 bolesti. Istraživanja upućuju da je pušenje odgovorno za 2,6% ukupnog broja smrtnih
slučajeva, a prognozira se da bi se taj udio mogao utrostručiti do 2020. godine. Prema sadašnjim podacima, kod dugogodišnjih pušača pušenje je u 50% slučajeva uzrok smrti. Polovina pušača umrijeće u sred¬njoj životnoj dobi, i tako će izgubiti u prosjeku 22 godine životnog vijeka. Studije su pokazale da su pušači u 30-im i 40-im godinama života 5 puta podložniji srčanom udaru od nepušača. Pušenje je siguran ili vjerovatan uzrok smrti od: raka usne šupljine, ždrijela, pluća, jednja¬ka, mokraćne bešike, gušterače, bubrežne karlice, želuca, grlića materice. Pušenje je također uzrok bolesti srca, moždanog udara, oboljenja perifernih krvnih sudova, hronične opstruktivne bolesti pluća, niske težine novorođenčadi. Pušenje može biti uzrok: ulkusne bolesti, neuspješnih trudnoća, povećane smrtnosti novorođenčadi i mnogih drugih bolesti i poremećaja zdravlja.
Pušenje – uzrok nesreća.
Proučavanja su pokazala da je trećina svih požara izazvana zapaljenom cigaretom. Uzrok velikog broja saobraćajnih udesa je pušenje vozača dok vozi automobil. Vozača, najčešće, omete vruć pepeo cigarete, kojega vjetar ubaci u oči dok vozi,
ili paljenje cigarete u toku vožnje. Ovome treba dodati i djelovanje duhanskih otrova na mozak vozača, što slabi koncentraciju i sposobnost brzog razmišljanja i reagovanja.
Uticaj pušenja na porodični budžet.
Pušač za trideset godina pušačkog staža optereti poro¬dični budžet za oko 12.500 EUR-a. Ovo su samo direktne ekonomske štete, ali ako bi se preračunavale štete zbog oštećenja zdravlja i troškova liječenja, te smanjenja privređivanja zbog umanjene radne sposobnosti, onda bi štete bile daleko veće.
Prof.dr.Smajil Durmišević