11 Oktobar 2012 13:28 – SARAJEVO – Faruk Vele/Bedrudin Brljavac
Tendencija stalnog topljenja bošnjačke nacionalne mase u dijelu Bosne i Hercegovine koji nakon Dejtonskog sporazuma nosi naziv Republika Srpska, na posljednjim lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini je krajnje dramatično potvrđena.
Nesumnjivo je to posljednji alarm koji će upozoriti na trajno potvrđivanje etničkog čišćenja i genocida u tom bosanskohercegovačkom entitetu, a što će se, nesumnjivo, potvrditi i tokom popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini već naredne godine. Nakon toga alarm neće imati kome da zvoni.
Dok probosanske stranke u Sarajevu slave opijene pobjedom ili pak jadikuju u očaju izbornog poraza, novinari agencije Anadolija istražili su kretanje broja bošnjačkih mandata u skupštinama općina u Republici Srpskoj od Dejtonskog sporazuma naovamo. Taj trend je upoređivan s brojem bošnjačkog stanovništva na prostorima navedenih općina prema popisu iz 1991. godine.
Frapantne činjenice do kojih su došli novinari AA nedvosmisleno upućuju na to da je za samo 20 godina prostor na kojem je 1991. godine živjelo između 450 i 500 hiljada Bošnjaka gotovo potpuno etnički očišćen!
Štaviše, neuspjeh procesa povratka u RS-u i odsustvo bilo kakvog utjecaja Bošnjaka u tom entitetu, koji je posebice evidentan nakon Lokalnih izbora 2012. godine, odzvanjajuća je potvrda dramatičnih strahovanja bošnjačke inteligencije o sabijanju Bošnjaka u enklave i novoj, evropskoj Palestini koja sve više visi na sudbinom Bošnjaka.
O svemu ovome hladno govore podati Centralne izborne komisije (CIK) Bosne i Hercegovine.
Tako je, primjerice, na Lokalnim izborima 1997. godine na prostoru Republike Srpske Koalicija za cjelovitu i demokratsku Bosnu i Hercegovinu (KzCD BiH), a koju su tada predvodile Stranka demokratske akcije (SDA) i Stranka za Bosnu i Hercegovinu pod vodstvom rahmetli Alije Izetbegovića i Harisa Silajdžića, osvojile skupštinske mandate u čak 44 općine Republike Srpske gdje su se tada organizirali izbori.
Na tim izborima, probosanke snage u RS dobile su za današnje uvjete nevjerovatnih 186.147 glasova.
Na lokalnim izborima 2000. godine Bošnjaci su ponovno ušli u odbore 44 općine, ali već tada je bila primjetna tendencija pada podrškebošnjačkim predstavnicima u SDA, Stranci za BiH, SDP-u i drugim partijama.
Dramatičan pad dogodio se prije četiri godine, na Lokalnim izborima 2008. godine kada su Bošnjaci ušli u skupštine samo 29 od 64 općine na prostoru Republike Srpske. No, broj bošnjačkih općinskih odbornika bio je daleko manji nego u godinama ranije.
Potpunu katastrofu Bošnjaci su doživjeli na ovogodišnjim izborima kada su Bošnjaci svoje mjesto našli u samo 23 općineod 63 općine RS-a.
Ali, i tamo sa daleko manjom podrškom nego u ranijim godinama. Primjetno je da se i politička podrška probosanskim strankama uglavnom kreće od 3 posto(na granici cenzusa) do6 ili 7 posto.Samo u jednom slučaju osvojeno je 12 posto glasova. Mnogo je probošnjačkih partija koje su dobile ispod jedan posto podrške! Tako se sada može očekivatinajmanji broj bošnjačkih skupštinskih odbornika u RSod kraja rata.
Stranka demokratske akcije (SDA), Socijaldemokratska partija (SDP), Savez za bolju budućnost (SBB) BiH, Stranka za BiH i ostalestranke neće imati svoje predstavnike u 40 općina u Republici Srpskoj gdje je prije rata živjelo na stotine hiljada Bošnjaka.
Politički analitičari su neumoljivi – to je istinski politički i etnički egzodus Bošnjaka. Nije ni čudo zašto stranke iz RS-a toliko insistiraju na popisu stanovništva.
Na primjer, u Banjoj Luci u kojoj je prije rata živjelo 28.558 Bošnjaka, na izborima 1997. godine SDA i SBiH su osvojili ukupno 12 posto glasova. Međutim, na izborima 2008. godine, kao i ovogodišnjim izborima, nijedna probošnjačka ili probosanska stranka nije ušla u Skupštinu Grada Banje Luke! Bošnjaci u entitetskom sjedištu politički ne postoje. Tek je SDP osvojio jedan posto glasova.
Isto tako, u Bijeljini gdje je do rata živjelo 30.229 Bošnjaka, na izborima 1997. godine Koalicija za cjelovitu i demokratsku Bosnu i Hercegovinu (KzCD BiH) osvojila je čak 17,9 posto glasova (12.304). Na izborima 2000. godine SDP i Savez SDA-SBiH su, također, prešli cenzus i osvojili skupštinske mandate. No, već na izborima 2008. godine Savez SDA-SBiH je jedva uspio preći cenzus i osvojio minornih 3,3 posto glasova. Na izborima ove godine samo je SDA ušla u Skupštinu Općine Biljeljina sa osvojenih 3,60 posto glasova.
U Doboju je prije rata živjelo 41.164 Bošnjaka. Na izborima 1997. godine KzCD BiH je s osvojenih 24,2 posto ili 13.353 glasova uspjela ući u Skupštinu općine Doboj. Na izborima 2008. godine zabilježen je vrtoglav pad Saveza SAD-SBiH koji je tada osvojio tek 4,44 posto glasova. Na posljednjim izborima SDP i SDA su imali po pet posto glasova.
Nadalje, u Trebinju, gdje je prije rata živio 5.571 Bošnjak, KzCD BiH je osvojila 2.944 glasova 1997. godine. Već osam godina Bošnjaci u Trebinju nemaju nijednog predstavnika i politički ne postoje. Oko 300 Bošnjaka koji još uvijek žive u Trebinju nisu više nikakav faktor.
Malo ko danas shvata da je u Višegradu 1991. godine živio 13.471 Bošnjak. Na izborima 1997. godine, sa osvojenih 38,3 posto ili 6.422 glasa, KzCD BiH je dobila značajno mjesto u gradskoj skupštini. Na ovogodišnjim izborima SDA je uspjela osvojiti tek 5,8 post glasova u ovom gradu, i jedini je predstavnik Bošnjaka.
U Zvorniku, gdje je prije rata živjelo 48.102 Bošnjaka, KzCD BiH je 1997. godine osvojila 38,4 posto, odnosno 17.676 glasova. Na izborima 2000. godine zabilježen je nagli pad utjecaja bošnjačkih stranaka, ali je i tada Savez SDA-SBiH osvojio 17,1 posto glasova. SDP je, također, prešao cenzus i imao 6,7 posto glasova. Međutim, na izborima 2012. godine samo je SDA sa osvojenih 6,14 posto glasova prešla cenzus i neće imati bitniju ulogu u političkom životu grada na Drini.
Sada već daleke 1997. godine na izborima u Foči bošnjački predstavnici iz Koalicije CD imali su 8.612 glasova ili 38,2 posto. Nakon konstantnog pada podrške na ovogodišnjim izborima SDA je u Foči dobila 3,38 posto glasova i jedva prešla cenzus. Riječ je o gradu u kojem je do rata živjelo više od 20 hiljada Bošnjaka. Danas je utjecaj tog naroda u Foči politički minoran.
U Prijedoru, gdje je prije rata živjelo 49.351 Bošnjak, na izborima 1997. godine KzCD BiH je sa osvojenih 34,6 posto ili 25.825 glasova igrala bitnu ulogu u političkom životu tog grada.
Na izborima 2000. godine, Savez SDA-SBIH je osvojio 20,7 posto glasova. Ali, već 2008. godine dolazi do pada bošnjačkih glasova pa SDA i SBiH osvajaju 8,7, a SDP 5,3 posto glasova. Na ovogodišnjim izborima taj procent se dodatno umanjio pa je SDA osvojila 5,5, a SDP nešto više od četiri posto glasova.
U Bratuncu su probosanske snage nakon rata osvojile više od 40 posto glasova ili 8.362. Trend konstantnog pada broja odbornika došao je do nivoa kada SDA i SBiH imaju podršku 12,19 posto, a SDP svega 4,6 posto birača.
Paradoks je da su Bošnjaci svoj politički status održali još jedino u Srebrenici gdje je ubijeno više od 8.000 Bošnjaka.
U Srebrenici je prije rata živjelo 27.572 Bošnjaka. Na izborima 1997. godine KzCD BiH je tamo osvojila 48,9 posto ili 9.574 glasova. Na izborima 2000. godine Savez SDA-SBiH imao je u Srebrenici podršku 39,51 građana, a SDP 7,54 i Snaga Bosne sa 5,89 posto glasova. Nakon toga bilježi se tendencija stalnog pada podrškebošnjačkim predstavnicima, dok jačaju prosrpske snage.Prema posljednjim podatcima CIK-a, na izborima 2012. godine Savez SDA-SBiH je u Srebrenici osvojio 23,70 posto, SDP 7,69 i SBB 5,38 posto glasova.
Gradovi u kojima Bošnjaci ne postoje
Među 40 općina u kojima Bošnjaci danas politički ne postoje nalaze se Banja Luka, Nevesinje, Kalinovik, Gacko, Čajniče, Rudo, Bileća, Trebinje, Krupa na Uni, Kozarska Dubica, Bosanska Gradiška, Srbac, Derventa, Bosanski Brod, Donji Žabar, Lopare, Mrkonjić Grad, Skender Vakufu, Šipovo, Sokolac, Han Pijesak, Trnovo (RS), Pale, Rogatica… Samo u pobrojanim općinama, prema popisu stanovništva iz 1991. godine ukupno je živjelo 130.429 građana Bošnjaka.