On je kazao da je povod za današnju sesiju dokument koji je 17. septembra sačinila Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske i koji je zvanično objavljen na internet stranici predsjednika RS-a Milorada Dodika u novembru, povodom 17 godina Dejtonskog mirovnog sporazuma.

“To je, po mom mišljenju, možda najopasniji dosad udarac prema državi Bosni i Hercegovini i taj dokument sadrži brojne opasne teze”, kazao je Kurtćehajić novinarima prije početka sesije, iznoseći neke od njih.

Po njegovim riječima, tim dokumentom se, prije svega, negira država BiH i govori se da je ona tek nastala u Dejtonu. Njeno postojanje prije Dejtona se potpuno eliminira.

“Eliminira se znači, s jedne strane srednjevjekovna bosanska državnost, to je vrijeme kada je Bosna za vrijeme Tvrtka prvog Kotromanića bila najjča država na Balkanu. Pa se negira njena državnost u okviru AVNOJ-ske Jugoslavije iako je svim ustavima BiH od ’46., ’63. i ’74. kao i svim ustavnim amandanima na te ustave definirana BiH kao država, da bi se praktično negirala i državnost i nezavisnost BiH koja je ustanovljena međunarodnim priznanjem na osnovu referenduma od 29. februara i 1. marta ’92., a priznanje je uslijedilo 6. i 7. aprila od strane Evropske zajednice i Sjedinjenih Američkih Država, da bi se taj proces okončao 22. maja priznanjem BiH u Ujedinjenim nacijama, kazao je Kurtćehajić.

Sada, navodi on, s jedne strane se negira država BiH, govori se da je to dejtonska tvorevina, da prije toga nije postojala, a u isto vrijeme se veliča tvorevina Republika Srpska.

“Rješenje za Bosnu, koje se predlaže tim dokumentom, jeste ili će Bosna prihvatiti preustrojstvo tako da će se oformiti treći entitet na prostoru Federacije BiH od hrvatske većine i stvoriti se jedna vrsta konfederalne BiH, ili će BiH nestati. Da li će BiH nestati, mislim da to najviše zavisi od njenog najbrojnijeg naroda, bošnjačkog, koji itekako treba da se pozabavi tim problemom. Jer ovo više nije obična retorika, ovo je djelovanje na pragu čitave one ideologije koja počinje s prvim Memorandumom Srpske akademije nauka i umjetnosti od septembra ’86. godine, a dovršava se s ovim dokumentom Aakademije nauka i umjetnosti RS-a, kazao je Kurtćehajić.

Ono što sam siguran, dodao je, jeste da, kad bi se ta koncepcija trećeg entiteta uradila u BiH, da bi to bio vrlo brzo kraj BiH.

Treća stvar koja je jako značajna, istaknuo je Kurtćehajić, jeste da se stalno nastoji osporiti djelovanje OHR-a i visokog predstavnika, da se u tom dokumentu oni prikažu kao velikim krivcima za cjelokupno stanje u BiH.

“Da nije bilo OHR-a i visokog predstavnika, posebno u vrijeme djelovanja Petritscha i Ashdowna, pitanje je da li bi danas imali BiH”, kazao je Kurtćehajić.

Sada, dodao je, ta politika koja teži da eliminira OHR i visokog predstavnika, to je praktično politika koja bi uklonila jednu značajnu pretpostavku koja Bosni i Hercegovini omogućuje integracije, kazao je Kurtćehajić.

On ističe da ovaj dokument zahtijeva dalju obradu i dalje djelovanje i „ovdje se ne smije stati“.

“Na ovaj dokument treba na vrijeme obratiti pažnju. Apelovao bih na sve koji vole BiH, posebno na bošnjački narod, da budu jako u pripravnosti i da jednostavno daju adekvatan odgovor”, kazao je Kurtćehajić.

Na pitanje ko bi trebao reagirati, odgovorio je da bi trebale reagirati sve političke strukture i svi intelektualci koji BiH žele dobro, odnosno njeno očuvanje.

Profesor Ćazim Sadiković je dodao da treba da djeluje i međunarodna zajednica, “treba da djeluju oni koji su kreirali ovakav Ustav i ovakav mirovni sporazum“.

On je kazao da je, po njegovom mišljenju, danas najbitnije da BiH ne smije u izbore 2014. godine ući bez ustavnih promjena, odnosno bez novog Ustava.

“Pokazalo se da ipak Aneks 4 nije Ustav, tako da je BiH tokom ovih 17 godina bila praktično bez Ustava i kao takva bila je izložena propadanju, ekonomskom, političkom, demokratskom, moralnom i svakom drugom. Sada bi trebalo uraditi ono što nije urađeno tokom ovih 17 godina, a to je da se pristupi izradi Ustava radi napretka države BiH”, kazao je Sadiković noinarima.

Po njegovim riječima, treba da sve snage usmjerimo na to da kreiramo Ustav koji će značiti snaženje države BiH.

“Nije naš primarni cilj Evropska unija, nego naš je cilj razvitak države BiH, njeno demokratsko uređenje, njen ekonomski napredak, a onda će kao posljedica i produkt takvog razvoja doći i Evropska unija”, kazao je Sadiković.