Bogme u onom velikom zaru igre i skakanja mi ovi mali bi ozednili ko ista. U Tekiju nesmije niko da ide na ciju cesmu da se napije vode, vidi ce neko i eto ti bruke a bogami i kazne, bar malo po straznjici.
Jedini spas su nam bile Tabhane i ona tek formirana cesma , ali i tu smo se morali kriti da nebi ko vidio i eto ti bruke..
Mi djeca i nestasluci uz Ramazan birvektile u Tekiji
Eh poslije iftara i nekoliko sprzenih u pepeljari da vas i ja poselamim iz seher Sarajeva.
Sjedim poslije iftara na terasi prizdio onu jedinu i u magli dima odlutam do moje Roge i tamosnjih ramazana.
Prisjeth se i onih djecijih dana kad bi ja postio a mama mi to ko presivala pa bi mi jednom dnevno dala da sta pojedem i popijem koji gutljaj vode. Obavezno bi me uvela u kucu kad bi se izvodila ta seansa presivanje, nedo Bog dragi da bi to ko vidio ili da bih ja kome to ispricao.
Bila je to velika sramota za cijelu porodicu.
Unuk Alefendije a neposti.
Eh zato sam ja tu seansu moro obredovati u kuci da niko nezna pa cak ni moji najblizi, brat i sestra.
Kad bih isplako dobro usta onda be moja mama pustila da izadjem i ja trk na Musalu na hloptanje. taman negdje u tom ramazanu pocese praviti Robnu kucu na Tabhanima. Sjecam se izveli vodu onim cijevima i namontirali taman preko puta brace Naila i Salkice Kukavice.
Bogme u onom velikom zaru igre i skakanja mi ovi mali bi ozednili ko ista. U Tekiju nesmije niko da ide na ciju cesmu da se napije vode, vidi ce neko i eto ti bruke a bogami i kazne, bar malo po straznjici.
Jedini spas su nam bile Tabhane i ona tek formirana cesma , ali i tu smo se morali kriti da nebi ko vidio i eto ti bruke. Eh a ne bi mi bili tekijcad da se ne bi znali sakriti. Pravili bi mi krug oko cesme a jedan bi se nageo na onu cijev i tako bi naizmjenicno pili vodu, ko biva presivali ali bi to bila nasa najveca tajna i nikom nismo smjeli priznati po cijenu pruta.
Pred Aksam bi se poredaj u mahali ispod hadzine kuce i cekali kandilji e kad bi se upalili uz veliku galamu: eno hiiiiiiiii trcali bi uz mahalu kucama. Prvo bi moro oprati ruke umiti se i stati pred babu dok je on ispijo kahvu sa mamom i isplaziti jezik kako bi on potvrdio da sam postio.
Nekad bi babo ko sumnjicavo vrtio glavom o istinskom postu i samo jednom presivanju i kanom bi on pogodi da sam bio na onoj cesmi nedaleko od njegova ducana. Ko on je vidio naku djecu al istini za volju mene nije tako da bi potvrdio moj post i sjedao bi za siniju na koju je mama vec poredala iftar.
Onda bi babo nagni se na siniju nesto bi stavi u usta i to je bio znak da mi djeca, Alija, Almasda i ja mozemo poceti sa iftarom.
Oni bi polahko ispijali kahvu gledajuci nas kako iftarimo i onda bi nam se pridruzivali u objedu.
Poslije iftara dok babo jednu zadimi mama bi na banjici oprala sude pa bi nas pozvala da se abdestimo i klanjamo Aksam namaz i da se zahvalimo jedinom gospodaru Allahu koji nam je dao nafaku u lijepom iftaru.
Eeeee bila su to lijepa vremena i lijepi ramazani u mojoj mahali i avliji
Bilo i proslo, danas u mojoj mahali ni iftara ni ramazana, tamo zive neki drugi ljudi i neki drugi adeti a mi se rasusmo diljem ovog lijepog Dunjaluka. Ima ramazana i bit ce ih do sudnjega dana ali moje vise nikad a daj Boze da sam u krivu.
Ima ramazana i bit ce ih do sudnjega dana ali moje mahale i moje TEKIJE vise nikad a daj Boze da sam u krivu.