Bitka za most na Žepi

“Najviše bismo voljeli da se sve završi na fin, zakonski način, ali, vidite i sami koliko dugo traju sve te priče o obnovi. A svaka nova kiša može biti i kobna,” primjećuje Omanović.

 

Bitka za most na Žepi: Hoće li ponovo biti razmontiran?

 

 

I oko Mosta na Žepi, nacionalnog spomenika od 2005. godine, a na kojem se već godinama nalazi opasna pukotina koja prijeti uništenjem ovog bisera bh. baštine, vodi se tihi rat. Precizne podatke o tome imat ćemo onda kada dobijemo pisane odgovore od Državne komisije za očuvanje nacionalnih spomenika i od Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa RS-a, ali i ono što smo saznali iz dobro obaviještenih izvora govori u prilog iznesene tvrdnje.

Foto: Dženan KRIJEŠTORAC | Most na Žepi

Spomenik neimarstvu

Predsjednik Savjeta mjesne zajednice Žepa Nermin Omanović nam kaže da će Državna komisija, iz sredstava koje je za obnovu mosta izdvojio Fond američkih ambasadora, finansirati određenu projektnu dokumentaciju, koja se odnosi, prije svega, na postavljanje skele na mostu.

Prema njegovim riječima, već se u vezi sa tim obavljaju potrebne predradnje, a sagovornik tvrdi i to da će most, s ciljem njegove što kvalitetnije sanacije, biti potpuno rasklopljen i onda ponovo sastavljen.

Podsjećamo na to da je ovaj most već jednom doživio istu sudbinu, o čemu, u njegovoj blizini, govori spomen-ploča na kojoj piše: “Ovaj most je spomenik neimarstvu 16. vijeka. Ugrožen akumulacionim jezerom na Drini, prenesen je ovdje sa ušća Žepe 1967. da i dalje služi pokoljenjima”.

Aktivnosti oko spašavanja mosta, oštećenog ratnim detonacijama i zubom vremena, pokrenuli su Žepljani, a Republički zavod ih vodi godinama. Kako nam je nezvanično rečeno, iz budžeta RS-a su osigurana sredstva potrebna za izradu investiciono-tehničke dokumentacije za saniranje pukotine na desnom dijelu luka. Naravno, to je značilo i obavljanje geoloških, geodetskih i drugih ispitivanja, i sve je to okončano, a Zavod je, nakon što su svi papiri konačno prikupljeni, počeo tražiti sredstva za realizaciju projekta, pa je konkurisao i za ona iz fondova Evropske unije.

No, u međuvremenu je, 2012. godine, Fond američkih ambasadora za zaštitu kulturnog naslijeđa izdvojio 62.600 dolara.

Fond, inače, u Bosni i Hercegovini djeluje od 2001. godine i do danas su zahvaljujući njemu finansirani brojni projekti obnove bh. baštine.

Uplitanja

Tek iz medija o toj dodjeli je saznao i tadašnji direktor Republičkog zavoda Goran Milojević, koji je tim povodom uputio pismo američkoj ambasadi, a novinarima je objasnio:

“Očekujemo njihov odgovor, jer je nedopustivo da Komisija za nacionalne spomenike BiH otima entitetska ovlašćenja. Nećemo dozvoliti njihovo uplitanje. Zaštita naslijeđa je na entitetskom nivou.”

Naši izvori tvrde da se od tih para iz Fonda već radi projektna dokumentacija vezana za skelu, ali, šta god bilo, na kraju se o svemu mora očitovati i Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa.

Omanović kaže da je mještanima potreban most koji neće biti opasnost, i oni će učiniti sve da ga zaštite, a preko glave im je raznih blokada:

“Najviše bismo voljeli da se sve završi na fin, zakonski način, ali, vidite i sami koliko dugo traju sve te priče o obnovi. A svaka nova kiša može biti i kobna,” primjećuje Omanović.

 

Oslobodjenje

Komentariši