“Mnoge stvari u Daytonu nisu izvršene. Odredba dodanih nadležnosti Daytona i najjača odredba integracije BiH koja kaže da će BiH preuzeti sva pitanja o teritorijalnom integritetu. Po toj odredi, visoki predstavnik može BiH integrisati da ima nadležnosti i za policiju, zdravstvo i sve drugo i da može obezvlastiti entitete. U Daytonu je data mogućnost otvaranja dodatnih nadležnosti, ona nikada nije iskorištena”, kazao je Kurtćehajić.
Mir u BiH spasio je samo RS jer je u momentu potpisivanja Armija RBiH bila u ofanzivi
Jedina pozitivna strana Dejtonskog mirovnog sporazuma bila je ta što je njim okončan rat u BiH, kazao je danas potpredsjednik Foruma bošnjačkih intelektualaca Jusuf Pušina koji je u vrijeme potpisivanja Daytona obnašao funkciju ministra unutrašnjih poslova Republike BiH.
Pušina je danas govorio na temu “U kojoj mjeri Dejtonski sporazum nije sproveden u BiH” na javnoj tribini u organizaciji Foruma bošnjačkih intelektualaca.
Podsjećajući na okolnosti u BiH pod kojima je sklopljen mir Dejtonskim mirovnim sporazumom, Pušina je kazao kako su tada na “vratu BiH postojale dvije omče”.
“Jedna je bila embargo na uvoz naoružanja koji se odnosi na Jugoslaviju, ali njoj nije trebalo naoružanje. Druga je bio Dayton. Jedina pozitivna strana Daytona koja se primijenila je mir. Mir je spasio drugi entitet, Republiku Srpsku, a nama nije donio ništa jer je u momentu potpisivanja Armija Republike BiH bila u ofanzivi i konsolidovana. Ta ofanziva je zaustavljena u Prijedoru i Banja Luci”, rekao je Pušina.
Jedna od najvažniji odredbi koje nisu iskorištene u Daytonu je odredba dodanih nadležnosti koje se odnose na Ured visokog predstavnika u BiH, podsjetio je predsjednik “Foruma bošnjačkih intelektualaca” prof. dr. Suad Kurtćehajić.
“Mnoge stvari u Daytonu nisu izvršene. Odredba dodanih nadležnosti Daytona i najjača odredba integracije BiH koja kaže da će BiH preuzeti sva pitanja o teritorijalnom integritetu. Po toj odredi, visoki predstavnik može BiH integrisati da ima nadležnosti i za policiju, zdravstvo i sve drugo i da može obezvlastiti entitete. U Daytonu je data mogućnost otvaranja dodatnih nadležnosti, ona nikada nije iskorištena”, kazao je Kurtćehajić.
Govoreći na današnji dan kada je prije dvije decenije parafiran Dejtonski mirovni sporazum, 20. novembra 1995. godine, Kurtćehajić je istakao da nakon 20 godina zemlja još uvijek ima pravno-političke opcije.
“U Republici Srpskoj je opcija da Daynton može očuvati BiH, ali pri tome njihovo tumačenje je takvo da oni ne vide neke određene odredbe. To je paradržavna tvorevina koja je sama sebe priznala kao državu. U FBiH imaju tri opcije: jedna opcija je pravni osnov ukidanja Daytona kroz genocid koji se desio u Srebrenici, druga opcija je Dayton 2, da se napravi nova međunarodna konferencija i treća je da se iscrpe mogućnosti sadašnjeg Daytona”, rekao je Kurtćehajić.
Podsjećajući na vrijeme potpisivanja Daytona, bivši predsjednik Ustavnog suda BiH akademik Omer Ibrahimagić, naglasio je kako su postojale dva puta pred BiH – jedan koji je vodio ka potpisivanju Daytona a drugi je bio nastaviti rat.
“Dakle, Dayton je bio nužda. Pozitivno je da je postignut mir Daytonom, ali drugo o čemu ne vodimo računa jeste da su Bošnjaci kao narod prvi put priznati u jednom međunarodnom dokumentu, do tada nisu priznavani. Znamo da su nas susjedi ignorisali kao nepostojeći narod i tretirali nas kao vjersku grupu. Po savremenom pravu, vjerske grupe nemaju pravo na državu. Zato su više od sto godina negrali da smo narod da ne bi imali pravo na državu”, kazao je Ibrahimagić.
BiH je, prema njegovim riječima, početkom 1992. godine “trebala nastati baš kao i Bošnjaci”.
“Postojala je saglasnost i zapadnih zemalja uz obećanje Srbije da će to uraditi za mjesec dana, da se to i uradi – da se Evropa riješi autentičnih muslimana. Tu su ažurni bili naročito Francuska i Velika Britanija a Amerika je znala za to i usaglasila se s tim, samo se zbog interesa u muslimanskim zemljama svijeta nije htjela baviti tim ‘prljavim poslom’ već je rekla da je to evropski problem”, rekao je Ibrahimagić.