Pokušavamo kod povratnika i raseljenih poticati interes za razvoj i zapošljavanje u sredinama u kojima borave. Radi se o projektima samozapošljavanja i zapošljavanja kroz različite oblike naše podrške. Sve je manje humanitarnih projekata i grantova, a sve više projekata koje zajednički finansiramo. Na taj način povećavamo iznose sredstava i projekte činimo prihvatljivim i dugoročnim.

 

 

 

 

INTERVJU – Federalni ministar Edin Ramić: 

Planiramo zaposliti 2.500 povratnika

Kada vas imenuju za ministra onda se podrazumijeva da nemate neko standardno radno vrijeme. Od vas se očekuje da u svakom trenutku budete na usluzi građanima, a ja se trudim da opravdam povjerenje koje mi je ukazano.

 

 

Razgovarao: Samir KARIĆ 

Otkako je došao na čelo Ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, ministar Edin Ramić skoro svaki vikend provodi sa povratnicima, otvara asfaltirane puteve, obilazi siromašne, posjećuje povratnike… Ramić, koji je i sam dugogodišnji povratnik u Šeher kod Osmaka, za Faktor govori o realiziranim projektima, te najavljuje respektabilne projekte koji ulijevaju nadu u bolje dane povratničke populacije. On se osvrnuo i na položaj Bošnjaka u RS-u, te za čitaoce Faktora prvi put objasnio slučaj „bolesne junice“.

Prošlogodišnji rad ovog ministarstva, kojeg povratnici ocjenjuju izuzetno uspješnim, nedavno je nagrađen i najznačajnijim priznanjem u Srebrenici.

FAKTOR: Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica, na čijem se čelu Vi nalazite, u ponedjeljak je, na sjednici Skupštine općine, dobilo Plaketu sa zlatnim grbom općine Srebrenica, koja će Vam biti uručena u petak (danas). Čime ste zaslužili ovakvo priznanje i koliko Vam ono znači? 

RAMIĆ: Na pitanje čime smo zaslužili plaketu najbolje će odgovoriti oni koji su nas predložili za to časno priznanje, a mi vjerujemo da je to kontinuitet podrške Vlade FBiH i ovog ministarstva oporavku Srebrenice i njenoj izgradnji. Dolaskom na poziciju ministra nastavio sam tu podršku povratnicima gdje se najteže i najčasnije vratiti. Nadam se da ćemo i u periodu koji je ispred nas opravdati povjerenje i čast koja nam je ukazana.

FAKTOR: Na koji način ćete nastaviti pomagati Srebrenicu u narednom periodu?

RAMIĆ: Planiramo nastaviti sa projektima ekonomskog osnaživanja povratnika kao i s obnovom stambenih objekata, porušene infrastrukture i niz drugih projekata o kojima smo razgovarali sa načelnikom općine i drugim zvaničnicima prilikom moje nedavne posjete Srebrenici. Mi ćemo kao i ranijih godina biti sigurno značajna podrška razvoju Srebrenice. Bez podrške vlasti FBiH i međunarodne zajednice povratnička mjesta bi danas bila potpuno zapuštena. Taj interes za podrškom povratku moramo zadržati i u narednih nekoliko godina.

FAKTOR: Povratnici, ali i drugi građani, primjetili su da subotom posjećujete povratnike, a nedjeljom otvarate izgrađene puteve. Zbog čega ste se odlučili na ovakav način rada, koji nije uobičajen za domaće političare, i hoćete li do kraja mandata raditi vikendom?

RAMIĆ: Kada vas imenuju za ministra onda se podrazumijeva da nemate neko standardno radno vrijeme. Od vas se očekuje da u svakom trenutku budete na usluzi građanima, a ja se trudim da opravdam povjerenje koje mi je ukazano imenovanjem na ovako odgovornu poziciju. Ne znam hoću li do kraja mandata raditi vikendom, ali znam da ću, ako Bog da zdravlja, svoje raspoloživo vrijeme i energiju usmjeriti na poboljšanje kvaliteta života populacije koju predstavljam.

FAKTOR: Činjenica je da je Federalno ministarstvo jedan od glavnih finansijskih oslonaca za povratnike u manji bh. entitet. Koje bi Vi projekte izdvojili, a koji su realizirani u proteklom periodu tokom Vašeg mandata?

RAMIĆ: Ministarstvo koje vodim je svoje planove i programe prilagođavalo potrebama na terenu. Imali smo izraženu potrebu za izgradnjom stambenih jedinica, kao i obnovom i izgradnjom vjerskih i društvenih objekata uništenih u ratu. Nakon toga su te potrebe bile najizraženije kroz obnovu infrastrukture u povratničkim naseljima, a u posljednje vrijeme je interes za održivim povratkom.

FAKTOR: Obećali ste nastavak pomoći povratnicima. Gdje ćete Vašu pažnju fokusirati u narednom periodu? Je li to zapošljavanje, otvaranje mini fabrika, farmi pilića i krava, izgradnja plastenika, obrazovanje…?

RAMIĆ: Pokušavamo kod povratnika i raseljenih poticati interes za razvoj i zapošljavanje u sredinama u kojima borave. Radi se o projektima samozapošljavanja i zapošljavanja kroz različite oblike naše podrške. Sve je manje humanitarnih projekata i grantova, a sve više projekata koje zajednički finansiramo. Na taj način povećavamo iznose sredstava i projekte činimo prihvatljivim i dugoročnim.

Imamo interes naših građana za takvim projektima što me ohrabruje da nastavimo u tom pravcu. Početkom ove godine imali smo nekoliko javnih poziva za izbor korisnika u okviru naših programa podrške. Za podršku kroz program nabavke poljoprivredne mehanizacije i opreme imamo više od 3.000 pojedinačnih zahtjeva, za program nabavke sadnica jagodičastog i drvenastog voća imamo blizu 1.500 zahtjeva.

Ovih dana potpisat ćemo ugovore sa nekoliko stotina učenika i studenata koji su ispunili uslove da postanu naši stipendisti. Aktivni su nam javni oglasi od prošle godine u vezi sa samozapošljavanjem dodjelom krupne stoke i izgradnjom farmi brojlera, kao i podrška privrednim subjektima koji zapošljavaju povratnike i raseljena lica.

Planiramo, ako Bog da u ovom mandatu, da kroz projekat dodjele krupne stoke osnažimo 350-400 domaćinstava, koja će se samozaposliti kroz registraciju komercijalnog gazdinstva i uzgajati 5.000 komada krupne stoke, za čije potrebe će obraditi 50.000 dunuma zemlje i za istu dobiti podsticaj od RS-a, a neće plaćati porez.

Podizanjem višegodišnjih zasada jagodičastog i drvenastog voća planiramo da zasadimo 10.000 dunuma zemlje i na taj način osiguramo samozapošljavanje ili povećanje kućnog budžeta naših korisnika programa podrške.

Planiramo da zapošljavanjima u maloj privredi i obrtima podržimo privredne subjekte koji zapošljavaju povratnike i raseljena lica i omogućimo zaposlenje po našim procjenama 2.500 ljudi. Tu je i projekat ekonomske saradnje sa našom dijasporom u sredinama koje su u nazadovanju. Radimo neke nove ideje i realizujemo projekte sa već uspješnim ljudima zainteresiranim za sredine u kojima su rođeni i odrasli.

Vjerujem da ćemo zajedničkim radom sa drugim ministarstvima u Vladi FBiH i aktiviranjem povoljnih sredstava koja su nam na raspolaganju kroz program podrške Republike Turske ove brojke učiniti puno većim. Saradnja predsjednika Erdogana i Izetbegovića je rezultirala kreditnom linijom za povratnike od 100 miliona eura i razvoj privrede od 50 miliona eura, kao i trgovinskim povlasticama za našu zemlju. Na taj način povećan je interes za poljoprivrednu proizvodnju, a i poduzetnički potencijal koji mi imamo dolazi do izražaja. Mi kao ministarstvo želimo dati svoj doprinos ukupnom razvoju naše zemlje.

FAKTOR: Često čujemo da vlast u RS-u slabo pomaže povratnike. S obzirom da Vi i Vaša porodica živite u Osmacima, u povratničkom naselju Šeher, gdje je vlast u RS-u najviše zakazala kada je u pitanju odnos prema povratnicima? Možda je bolje pitanje: gdje nije zakazala?

RAMIĆ: Vlasti RS-a su prilično jasne kada su u pitanju povratnici. Mi njih uopće ne zanimamo u pozitivnom smislu. Ne razumijem čemu želja nekih od nas da nas se sažalijeva umjesto da nas se poštuje. A bit ćemo poštovani onoliko koliko smo organizirani, jedinstveni, uporni i znamo šta hoćemo. Prema tome, do nas je. Vlasti RS-a nažalost u posljednje vrijeme slabo pomažu bilo kome. Naša najveća zamjerka je u stalnom podsticanju osjećaja neizvjesnosti, vjerujem da im to zamjeraju i svi drugi stanovnici RS-a.

Šeher je mjesto gdje su moji preci živjeli vjekovima, gdje živim sa porodicom, a ako Bog da, i moji potomci će tu živjeti. Pripadalo je različitim državama, općinama, administrativnim područjima. Ali mi smo bili tu na svome. Tako se osjećamo i danas. Nemamo mi taj osjećaj da smo iz RS-a.

Ramić prvi put o „bolesnim junicama“ u Srebrenici 

-To su objasnili stručnjaci sa Veterinarskog fakulteta, ali, evo, da ponovimo. U prvoj fazi projekta samozapošljavanja dodjelom krupne stoke na području 17 općina izvršili smo dodjelu 756 grla, od čega 533 tovnih junadi i 223 visokomliječne steone junice. Program je realiziran na kraju prošle godine, jer ranije nije bilo moguće zbog nedostatka operativnih sredstava u budžetu.

Bili smo svjesni rizika u koji se upuštamo imajući u vidu loše vremenske uvjete. Zahtjev korisnika je bio da se projekat realizuje, a i mi u ministarstvu do sada nismo radili ovako zahtjevne projekte, tako da su se na trenu pojavile te primjedbe, jednog manjeg broja korisnika. Formirali smo stručnu komisiju, obišli sve korisnike i predložili da snosimo dio troškova liječenja životinja koje su imale taj transportni šok.

Tih nekoliko uginulih životinja sporazumno sa dobavljačem se planira naknadno isporučiti. To je prema našem mišljenju bilo rješenje. Da su u tom periodu neki mediji problematizirali ovaj projekat to bi mogli i da razumijemo, ali da se to radi nakon više od dva mjeseca, zbilja mi nije jasno.

Prilikom moje nedavne posjete Srebrenici razgovarali smo o brojnim projektima, planovima za ovu godinu, kao i tim problemima sa određenim našim korisnicima. Nisam stekao utisak da će taj projekat i naša dobra namjera doživjeti onakvu medijsku kampanju kojoj smo bili izloženi.

Bez obzira šta je bilo i na koji način smo tretirani u tim prilozima, mi stojimo na raspolaganju svim akterima da pružimo neophodnu podršku ili informacije u vezi sa bilo kojim našim projektom. Saradnju sa korisnicima podrške svakako nastavljamo u narednom periodu – kazao je Ramić.

(Faktor.ba)