Jedan od najznačajnijih bosanskohercegovačkih umjetnika maestro Safet Zec pokrenuo je, u saradnji s gradonačelnikom Sarajeva Abdulahom Skakom, inicijativu ponovne izgradnje umjetničkog paviljona porušenog 1973. godine, koji je na sarajevskoj sceni bio stjecište za umjetničke izričaje i susrete iz različitih oblasti stvaralaštva.
Pod palicom Safeta Zeca iz pepela izrasta umjetnički paviljon kod Velikog parka
Jedan od najznačajnijih bosanskohercegovačkih umjetnika maestro Safet Zec pokrenuo je, u saradnji s gradonačelnikom Sarajeva Abdulahom Skakom, inicijativu ponovne izgradnje umjetničkog paviljona porušenog 1973. godine, koji je na sarajevskoj sceni bio stjecište za umjetničke izričaje i susrete iz različitih oblasti stvaralaštva.
“Ponovna izgradnja umjetničkog paviljona bila bi civilizacijski gest, koji bi ujedinio generacije umjetnika, ugošćavao bi spektar izložbi, primijenjenih, likovih umjetnika, arhitekata, umjetnika kojima treba širi izložbeni prostor, a koji danas, nažalost, nemamo”, rekao je za Fenu Zec.
Sa sjetom, ovaj se velikan bh. likovne scene prisjetio umjetničkog paviljona koji je u Sarajevu bio kultni prostor. Sjedište udruženja likovnih umjetnika, arhitekata bilo je upravo u tom prostoru.
“Umjetnički paviljon je bio na izuzetno strateškom mjestu, na samom uglu pored Velikog parka. Na širokom drvenom trijemu nastajala je umjetnost”, naveo je Zec.
Želja ljudi koji misle, kazao je, jeste da taj prostor koji je nerazumno srušen i poravnat bez ikakva razloga, bude oživljen, a umjetnicima bi itekako bio potreban i koristan u ovom trenutku.
Naglasio je da je umjetnički paviljon bio svjedok antologijskih izložbi i aktivnosti Republike BiH, prostor u kome su gostovale svjetske izložbe.
“Od Marijin-Dvora do Baščaršije nema veće galerije, ni izložbenog prostora. Sarajevo je potpuno primitivizirano, u nekom pojmu. Tako da je gest povratka nečega što i nije skupo, jer nije palača, izuzetan. To će biti skroman, ali vrlo upotrebljiv i krasan prostor koji bi služio umjetnicima i gradu”, zaključio je Zec.
Gradonačelnik Skaka je u izjavi za Fenu kazao da je rušenje zgrade umjetničkog paviljona obilježeno kao vandalski čin u modernoj historiji Sarajeva i “upravo taj period obilježen je kao početak masovnog egzodusa ne samo slikara i skulptora već i mnogih drugih umjetnika grada Sarajeva”.
“Činjenica koja govori da je Sarajevo, sarajevska čaršija smislenije izgledala neposredno nakon agresije (1996.-1999.godine) ujedinila je maestra Safeta Zeca i gradonačelnika u ideji da Grad Sarajevo podrži inicijativu maestra o ponovnoj izgradnji umjetničkog paviljona koji je svojevremeno predstavljao centralno okupljalište umjetnika i poštivalaca umjetnosti općenito”, kazao je Skaka.
Naveo je da je za ponovnu gradnju tog prostora potrebno izraditi urbanistički plan, završiti sve pravne procedure i osmisliti idejno rješenje.
“Ali, zgrada umjetničkog paviljona će biti autentična, kakva je bila i 1973. godine kada je porušena. Podrška inicijativi Safeta Zeca govori u prilog činjenici da zajedno možemo sve i da kvalitetni projekti uživaju podršku Grada Sarajeva uvijek”, zaključio je gradonačelnik Skaka.
Grad Sarajevo će biti generalni pokrovitelj izložbe maestra Safeta Zeca, u adekvatnoj galeriji kakvu zaslužuje.
Projektant paviljona bio je akademik Jahiel Finci (1911.-1977.), a nalazio se na uglu ulice Koševo i Titove ulice.
Prva samostalna izložba maestra Safeta Zeca bila je upriličena 1973. godine u umjetničkom paviljonu.