Dr. Ing. Aida Branković (rođena 1987) je istraživač i predavač na University of Queensland, Australija na osjeku za Informacione tehnologije i elektrotehniku i član je Asocijacije za napredak nauke i tehnologije.
AIDA BRANKOVIĆ- RAZGOVOR S POVODOM
KO JE AIDA BRANKOVIĆ?
Dr. Ing. Aida Branković (rođena 1987) je istraživač i predavač na University of Queensland, Australija na osjeku za Informacione tehnologije i elektrotehniku i član je Asocijacije za napredak nauke i tehnologije.
Bachelor i Master studij je završila na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu (UNSA) 2011. Po završetku studija stiče iskustvo u industrijskom sektoru, potom na fakultetu kao asistent, nakon čega odlazi na doktorski studij. 2018. je dobila titulu doktora nauka informacionih tehnologija na Politekniku di Milano sa distertacijskom temom koja objedinjuje oblasti nelinearne identifikacije i superviziranog mašinskog učenja. U periodu 2013-2015 dio je mOve DEIB istraživačkog tima gdje je radila na projektima fukusiranim na projetovanje sistema upravljanja, identifikaciji modela i razvoju upravljački-orjentisanih dinamičkih modela za lahka cestovna vozila i površinska marinska vozila. Trenutno se bavi razvojem alogirtama za detekciju poremećaja u mozgu i jetri primjenom masinskog učenja i analize podataka u elektromagnetnoj tehnologiji – mikrovalni spektar, kao i algoritmima za detekciju anomalija na vozilma i saobraćaju.
Autor je 2 patenta i 11 naučnih radova objavljanjenih i prezentovanim u prestižnim časposima i konferencijama u oblasti upravljanja, nelinearne idetinfikacije i mašinskog učenja.
ŠTA MISLITE O?
Šta je to što Vas je inspirisalo/nadahnulo za nauku?
Ne postoji egzaktan uzrok za moju zainteresiranost za nauku. Vise to mogu pripisati svojoj radoznaloj prirodi ‘zasto i kako’ se nesto desava nego odredjenoj situaciji ili osobi. Moj put ka nauci dosta je krivudav. Nisam studira ono sto sam zeljela I sto me interesovalo, radila sam u industrijskom sektoru u kojem nisam pronalazila nikakvu motivaciju. Sve to je dovelo do trenutka kada sam shvatila da ako nastavim tim putem izgubit cu sebe u cijelosti. Tada je zapoceo moj put traganja za onom iskonskom Aidom. Tako jednom, upitala sam mamu sta sam zeljela biti kada porastem, sto je odgovorila: ‘Naucnik’. To je bio triger da pokusam postati ono sto sam zeljela ko dijete. I evo sada, mogu reci da sam imala tu srecu, da pronadjem svoj put ka nauci i da radim ono za sto me zanima, sto volim i sto mi pomaze u razumjevanju svega oko mene, pa i same sebe.
Da li Vam je rad nekog naučnika/istraživača bio inspiracija za Vaše istraživanje?
Do sada nisam imala nijedan rad ili osobu kao inspiraciju za istrazivanje odredjenog problema. Ako mogu govriti o naucnoj licnosti koja me oduvijek impresionarala I koju bih izdvojila to je Nikola Tesla, koji je u naucnom radu bio vodjen motivom ‘dobrobiti za covjecanstvo’, ne profitom, a neupitan je njegov genij i svo intelektualno blago koje nam je ostavio.
Kako zainteresovati mlade u BiH za nauku i istraživanje?
Mislim da je najefektivniji nacin pribliziti im nauku kroz direktne razgovore sa ljudima koji se bave naukom u razlicitim poljeima. Mislim da kod nas mladi nemaju jos uvijek uvid u multidiciplinarnost danasnje nauke, npr. uske povezanosti informacionih tehnologija sa bio-medicinom, koja je zapravo izrodila novu naucnu oblast bioinformatiku. Ovo je samo jedan primjer u moru primjera sinteze razlicitih oblasti. Koliko sam upoznata postoji vec nekoliko incijativa I organizacija – Noc istrazivaca, STEM Youth Camp koji se vec drugu godinu odrzao u organizaciji Asocijacije za razvoj nauke i tehnologije, Sedmica robotike, koje kroz djelovanje nastoje pribliziti nauku mladima u BiH, sto me jako raduje. A ono sto me jos vise raduje jeste zainteresiranost mladih u BiH za projekteovoga tipa.
Na šta ste najviše ponosni u svom radu, koja je najbolja stvar u vezi Vašeg posla?
Ne mogu odgovoriti na ovo pitanje jer svoj posao ne vidim kroz prizmu usjeha. Mogu reci da sam sretna jer imam priliku raditi ono sto me ispunjava i kroz sta mogu biti na servisu drugima, i sto imam priliku da radim na prjektima koji imaju potencijal da promijene sutra zivot ljudi na bolje.
Koji su vaši planovi za budućnost? Vaš savjet budućim naučnicima i istraživačima?
Trenutno radim kao istrazivac i predavac, obje uloge me ispunjavaju i dugorocno sebe vidim u akademiji. Mladim bih preporucila da budu hrabri i usude se izaci iz zone komfora da pronadju sebe. Samo tako moci ce da ostvare ono sto su sanjali i mislili da je nedostizno. Samo tako ce imati dovoljno elana da premoste prepreke na putu. Pri tome bih naglasila da novac, slava, ugled i prestiž nisu dovoljno jaki motivi niti ciljevi.