Muftija Pitić govorio je o tome koje su njegove poruke za ovaj Bajram, te kako će on biti obilježen na prostoru Muftijstva goraždanskog, kao i koje su preporuke vjernicima kako ga obilježiti zbog specifičnih okolnosti.

– Čovjek je kao Božije stvorenje, po stvaranju svome, po naravi svojoj, potreban mjerama, okviru, pa i restrikcijama. Doduše, te mjere su mu određene Božijom riječju u svim svetim spisima, a čovjek ih uvodi sam sebi ili ih izbjegava. To je sloboda koja mu je data. Moderni je čovjek neobuzdan, razuzdan, ne voli ograničenja nikakve vrste za sebe, a rado bi ih uvodio drugima. Ova posljednja kriza je upozorila na tu razuzdanost, pohlepu, potčinjavanje svijeta sebi bez ikakve mjere. Čovjek uporno hoće da glumi Boga. Ovaj Bajram nam dolazi u drugačijoj ambijentalnosti. Do prije koji dan nismo ni znali da li će “biti bajrama.“ Kao da mi o tome odlučujemo. Kao da taj vremenski ciklus kojeg je Bog ustanovio zavisi od nas. Ako barem pokušamo shvatiti da je vjera duboko u našim srcima, da mi svoje džamije gradimo u svojim srcima, a objekti su samo posljedica te izgrađenosti, ako barem pokušamo shvatiti da je Bajram u našim dušama koje su radosne u pokornosti Bogu onda nam nikakva fizička ograničenja ne mogu pomutiti tu radost. Ako shvatimo da Bajram nije praznik, jer mi nemamo potrebu da se praznimo, naročito od sadržaja dobra. Naprotiv, imamo potrebu puniti svoje duše dobrom. Tada je i tako je Bajram punik – kaže muftija Pitić.

Otvaranje vrata svih džamija

Praznik je, kaže, potreba onih kojima je svega dosta, pa treba jedan dan da se “otegnu“, da se isprazne.

– Nama nije svega dosta. Nama treba dobra i nikada nam ga nije dosta. Taj Bajram je u mome srcu, u mojoj duši i nikakva ograničenja ga ne mogu pomutiti. Naravno, ako imamo mogućnost za punjenjem baterija i u kulturnom, tradicijskom obiteljskome smislu to je još i bolje. Hvala dragom Bogu bolje je nego nam se činilo, lošije nego bismo željeli. Ipak, biće bajramske atmosfere – naglašava muftija Pitić.

Na području Muftijstva goraždanskog, kaže, će otvoriti sve džamije, disperzirati pritisak sa nekoliko glavnih džamija, onih sa najviše džemata i time omogućiti da se Bajram klanja u skladu sa još uvijek važećim ograničenjima.

– Omogućit ćemo ljudima da mogu obaviti namaz nesmetano. Ovo je prilika da popunimo ispražnjene prostore, da ukrasimo ostavljene džamije diljem Muftijstva goraždanskoga. Naši ljudi će ove godine više nego ranijih hrliti u svoje rodne krajeve na bajram-namaz. To je jedan od onih “punika“ o kojima sam govorio – naveo je muftija Pitić.

S obzirom da su ponovno nakon ublažavanja mjera otvoreni ugostiteljski objekti muftija Pitić govorio je i o tome smijemo li sebi dozvoliti da Bajram provedemo u restoranima, kafanama…, odnosno jesmo li zapravo išta iz svega ovoga što nas je zadesilo naučili.

– Nema ničega lošega u tome da se ljudi viđaju i u restoranima i kafanama. Ima lošega u tome da Bajram nose tamo gdje mu nikako mjesto nije. Ima lošega u tome da u restoranima i kafanama rade ono čime Bog nije zadovoljan. Kada sve ovo sa krizom bude juče vidjećemo da ništa naučili nismo. Naprotiv, čovječanstvo je previše zaglibilo da bi ga kriza od nekoliko mjeseci mogla urazumiti. Naša civilizacija nema više nikakve ideje za ponuditi ljudima. Tamo gdje nema ideje, gdje nema vizije, gdje nema cilja, a materija, novac, profit, konzumerizam, ne može biti cilj, tamo ćemo imati samo brigu i dalje srozavanje ljudskog dostojanstva. Kada nemate ideje vodilje, onda vas mogu odvesti i u kakvu krčmu da se radujete Bajramu. To je pražnjenje, a taj dan je praznik. Sve počinje u jeziku, u nazivlju stvari, pa se iz samog naziva da razaznati forma i sadržaj – naglašava muftija Pitić.

Ramazan više bio naš vlastiti

Naučiti nešto iz krizne situacije, naglašava, mogu samo oni koji misle, koji koriste svoj razum u pravcu traganja za vječnom istinom, za dobrom koje će korisnim biti svim ljudima.

– Naučiti nešto ni iz kakve situacije ne mogu oni koji su se odrekli potrebe da misle išta i o čemu na pravi način. Njih vode i rukovode samo njihove male, dnevne, trenutne potrebe. A to je slijed onog najnižeg u ljudskome, koje je kao takvo uvijek šejtanov sluga – naveo je muftija Pitić.

Muftija Pitić govorio je i o ramazanu koji je na izmaku koji je bio poprilično težak za vjernike, jer u njegovoj prvoj polovini nisu mogli prisustvovati obredima u džamijama, a u RS-u ni cijelim njegovim tokom teravijama zbog policijskog sata. O tome šta nas je sve to naučilo i kakav je po njemu bio ramazan na izmaku muftija kaže:

“Sumiranje ovoga ramazana zahtijevaće vremenski odmak. Još je rano donositi neke zaključke. Ono što se može kazati već sada jeste da je bio drugačiji ramazan. To drugačiji nipošto ne znači slabiji u kvalitetu. Možda je forma ramazana bila narušena i to ona forma na koju smo navikli proteklih decenija. Sadržaj ramazanski je, barem ja tako mislim, bio kvalitetniji. Uskraćenost nekog od ramazanskih sadržaja otvorilo je vrata nekim drugim. Usuđujem se kazati da je ovaj ramazan bio više naš vlastiti ramazan, osobni, porodični, prijateljski. Iznijansirane su neke krivulje, rastjerane neke magle ranijih ramazana”.

Na muftijstvu su, kaže muftija Pitić, prije ramazana postavili strateški cilj sadržan u jednoj riječi – kontinuitet.

– Dakle, nastavak, kontinuitet svih ramazanskih sadržaja na drugačiji način. Ako, primjerice, nismo mogli zvati ljude na iftar jesmo iftar mogli dostaviti ljudima. Ako nije moglo biti više ljudi na teraviji moglo je onoliko koliko može da se teravija održi. Neizostavni ukras ramazana, naš bosanski brend mukabela ovog ramazana je bila na više mjesta nego ranijih ramazana. Naravno nedostajali su nam ljudi. Ali, ljudi će uvijek nedostajati, biće ih nedovoljno – naglašava muftija Pitić.

Gradnja džamija u svom srcu

Bez obzira na sve što nam se dešava, naglašava, ne smijemo zaboraviti na drugi dan Ramazanskog bajrama, Dan šehida. Govorio je o tome kako će se zapravo sjetiti svojih najmilijih, Dana šehida, oni koji su fizički odvojeni i ne mogu doći u BiH, odnosno koje su poruke i nama ovdje, ali i njima za taj dan.

– Islamska zajednica će nastaviti obilježavati Dan šehida kao svoj doprinos kulturi sjećanja i njegovanju vrijednosti koja je na samom vrhu ljestvice među svim našim vrijednostima. Fizička odvojenost nije stvarna odvojenost. Zato smo se snažno suprotstavili već na startu upotrebi sintagme socijalna distanca. To je antiljudska, monstruozna kovanica sa užasnim posljedicama po ukupno ljudstvo. Distanciranje ljudi jednih od drugih je bolestan koncept koji samo šejtan može podmetnuti. A, s kim ćemo to imati kontakt ako ako se distanciramo. Bog je dragi tu. Ne može se Njega izguglati, isfejsbukovati. Traži ga u svome srcu i naći ćeš ga. Tu je, doista, blizu. Za sve one koji neće moći doći na mezarje svojih šehida dova je uvijek odnos koji je Bogu mio. Neka su smirene duše plemenitih bosanskih šehida – naveo je muftija Pitić.

Muftija Pitić govorio je i o tome trebamo li nakon Bajrama zadržati što veće prisustvo u džamijama, jer nam je prva polovina ramazana pokazala kako je to kada smo u tome onemogućeni, odnosno kako će zapravo biti organizovan vjerski život nakon Bajrama.

– Zbog životne važnosti takvog odnosa u Božijem redu stvari odlazak u džamiju, namaz u džematu treba biti posljedica izgrađene džamije u vjerničkoj duši. Zar nije ljudsko srce uspoređeno sa Ka’bom, džamijom svih džamija? Onaj ko džamiju izgradi u svome srcu nosi je sa sobom gdje god da jeste. Naš vjerski život će biti onakav kakvim ga izgradimo. Ako budemo izgradili džamiju u svojim srcima nadati se dobru. U protivnome ćemo imati još jednu formu. Forma je poželjna, formalizam je poguban. Nadam se da ćemo uspjeti očistiti svoja srca i otvoriti prostranstva naših duša za veliko Božije dobro – poručio je muftija Pitić.