Ekonomske posljedice izazvane pandemijom jasno su pokazale ogroman značaj domaće proizvodnje. Admir Kapo iz Udruženja “Kupujmo i koristimo domaće” u razgovoru za Klix.ba je kazao da ih uprkos tome bh. građani stidljivo kupuju. Kapo je istakao da se proteklih godina stepen svjesnosti o važnosti domaćih proizvoda popravlja kod bh. građana, ali da to ipak nije na očekivanom nivou.
Kapo: Pandemija pokazala značaj domaćih proizvoda, a bh. građani ih opet stidljivo kupuju
Ekonomske posljedice izazvane pandemijom jasno su pokazale ogroman značaj domaće proizvodnje. Admir Kapo iz Udruženja “Kupujmo i koristimo domaće” u razgovoru za Klix.ba je kazao da ih uprkos tome bh. građani stidljivo kupuju.
Kapo je istakao da se proteklih godina stepen svjesnosti o važnosti domaćih proizvoda popravlja kod bh. građana, ali da to ipak nije na očekivanom nivou.
“Iako se stanje popravlja, ti rezultati su zanemarivi jer građani stidljivo kupuju. Ukoliko uzmemo u obzir da je BiH država koja dobar dio hrane može proizvoditi za svoje područje, trenutno je situacija takva da naša država uvozi gotovo sve sirovine i koje su potrebne i koje nisu”, naglasio je Kapo.
BiH uvozi većinu sirovina
Tako se uvoze velike količine mesa, pšenice, vode, mliječnih proizvoda, nastavlja dalje Kapo, pri čemu se onda postavlja pitanje šta su to zapravo domaći proizvodi ukoliko je sirovina u većini slučajeva uvezena?
“Zbog toga se mora poduzeti primarna stvar, a to je da se na viši nivo podigne proizvodnja navedenih resursa koji su nam važni barem za prehrambeni sektor, jer imamo dobre prerađivačke industrije, jer samo tako ćemo imati pravi finalni proizvod iz BiH”, dodao je.
Naš sagovornik je podsjetio da BiH iz godine u godinu na godišnjem nivou u prosjeku pravi deficit od 6,5 milijardi KM. Naglasio je da bi se trećina tog deficita mogla spasiti.
“Naftu i tehnologiju moramo uvoziti, ali ne ono što sami možemo proizvoditi poput voća, povrća, vode, mliječnih proizvoda, pa čak ni namještaj, jer imamo jako dobru tu industriju. Kada bi se ta jedna trećina deficita spasila, otprilike dvije milijarde KM iz godine u godinu, znatno bi pomoglo ekonomiji”, naveo je Kapo.
Bh. kompanije odgovorile izazovu u pandemiji
smatra da se ekonomija, privreda i svi segmenti društva u BiH mogu znatno unaprijediti upravo kupovinom domaćih proizvoda te da se u tom smislu svijest građana mora podići na viši nivo.
“Kada je tek došla pandemija u BiH, građani su prve dvije sedmice u velikoj mjeri kupovali samo domaće proizvode, jer su bile zatvorene granice pa su bili i prinuđeni, a s druge strane, naše kompanije su pokazale da mogu odgovoriti izazovu, tako da su police u prodavnicama uvijek bile popunjene svim potrepštinama. Ali tada se zapravo vidjelo koliko znači u vanrednim sitaucijama imati domaću proizvodnju”, pojasnio je Kapo.
Obratiti pažnju na artikle prilikom kupovine
Smatra da se domaće kompanije suočavaju i sa skromnijim marketingom i promocijom u odnosu na strane firme te da su zbog toga “u drugom planu”. Međutim, naglasio je da bi država u ovom smislu trebala znatno pomoći prije svega uspostavljanjem ekonomske strategije.
“Na osnovu toga onda vlasti mogu promijeniti stvari koje nisu dobre i usmjeriti energiju na ono što je ispravno. Svaka država pravi strategiju na onim resursima koje ima, a mi to sada ne radimo. Važno je naglasiti da je ta poticajna politika izuzetno bitna jer ljudi moraju imati bolje poticaje da bi radili i proizvodili sirovine te da država stane iza promotivnih aktivnosti”, naveo je Kapo.
Na kraju je pojasnio da svaki građanin treba posebno obratiti pažnju na artikl koji želi kupiti, naglasivši da bar kod 387 ne znači da je proizvod iz BiH.
“Znak bh. kvaliteta (zvjezdica) je garant da je proizvod iz BiH. Postoji mnogo artikala koji na sebi imaju bar kod 387, ali su naprimjer proizvedeni u Rumuniji, Srbiji, Hrvatskoj i sl. Međutim, sva naša nastojanja da istaknemo bh. proizvode su uzaludna ukoliko se ne podigne svijest građana, jer se samo na taj način može govoriti o unapređenju ekonomije”, poručio je Kapo.
