Predsjednik Bosanske akademije nauka i umjetnosti „Kulin ban“ akademik prof.dr. Suad Kurtćehajić sagledavajući aktuelnu političku situaciju u našoj zemlji iskazuje zabrinutost da nam Bosna i Hercegovina lagano izmiče.
Akademik Kurtćehajić: Bosna i Hercegovina nam polako izmiče
Može li se zaustaviti njeno urušavanje i mogući nestanak
Predsjednik Bosanske akademije nauka i umjetnosti „Kulin ban“ akademik prof.dr. Suad Kurtćehajić sagledavajući aktuelnu političku situaciju u našoj zemlji iskazuje zabrinutost da nam Bosna i Hercegovina lagano izmiče.
Ako pratimo stanje u pogledu Bosne i Hercegovine u poslednjih petnaestak godina možemo vidjeti da se Bosna i Hercegovina kontinuiranio urušava a jedini ozbiljan instrument koji je to mogao da zaustavi bio je djelovanje visokih predstavnika koji su se ponašali kao nijemi posmatrači.
Pravnom nestanku Bosne i Hercegovine prethodiće njen faktički nestanak a to se upravo dešava na žalost i razočarenje svih onih koji vole Bosnu i Hercegovinu. Dodikova politika u entitetu Rs prolazila je godinama bez kazne i njegove političke suspenzije od strane visokih predstavnika. Kao posljedicu toga imamo da je velika većina bosanskih Srba koji žive u entitetu Rs podstaknuta takvom Dodikovom politikom razvila svijest koja trpi BiH u isčekivanju da ista nestane, dok entitet Rs doživljavaju i na svakom koraku promoviraju kao svoju državu.
U isto vrijeme Čovićeva politika zauzima svoje pozicije i ako bi se kojim slučajem desio raspad Bosne i Hercegovine ta politika ne bi htjela da bosanski Hrvati ostanu u FBiH nego bi automatski oživjela nekadašnju paradržavu Herceg-Bosnu i pri tome bi vjerovatno imala zaštitu EU. Bošnjaci bi ostali u dvije enklave koje liče na Gazu i Zapadnu obalu podijeljeni međusobno između islamske radikalizacije jednih i želje da žive kao Evropljani sa religijom kao privatnim izborom svakog pojedinca drugih i međusobnog okrivljavanja zvog nastalog stanja. Jedni druge bi optuživali za veleizdaju dok bi međusobno propadali. I ovaj scenario se ne smije smatrati nemogućim jer je Jugoslavija 1990. godine, dakle samo dvije godine prije raspada, bila neuporedivo čvršća država i sa mnogo jačim mehanizmima zaštite njene odbrane od Bosne i Hercegovine pa se raspala kao kula od karata. A njenom pravnom nestanku prethodio je njen faktički nestanak.
Sa Dodikom je nemoguće računati na prosperitet Bosne i Hercegovine kad je on bezbroj puta rekao da ona ne može opstati i da joj želi što brži kraj i da će se raspasti po modelu Češke i Slovačke. I njegove izjave nakon koaliranja sa šestorkom ili sedmorkom ne pokazuju da se je i za jotu promijenio kad je u pitanju odnos prema Bosni i Hercegovini i njenom najbrojnijem bošnjačkom narodu nazivajući ga muslimanima u nastojanju da ga svede na vjersku skupinu koja nema pravu ni na kakvu državu.
Svaka veza sa Dodikom završit će se po onoj narodnoj „ko sa đavolom tikve sadi o glavu mu se obijaju“.
S druge strane šestorka ili sedmorka neće sa SDA. A Dodik može mirno da gleda samoubilačko ponašanje stranaka u entitetu FBiH koje mu olakšava ostvarenje konačnog cilja a to je nestanak Bosne i Hercegovine. Kako riješiti ovaj gordijev čvor.
Možda je jedino spasonosno rješenje za Bosnu i Hercegovinu u rukama prvog čovjeka SDA Bakira Izetbegovića jer je energija nezadovoljnih van SDA najviše usmjerena prema njemu i njegovoj supruzi dr. Sebiji. Ako bi se mogao povesti istovremeni dogovor da Bakir Izetbegović i njegova supruga istupe sa svih pozicija u stranci i da se povuku iz aktivnog političkog života u Bosni i Hercegovini, a šestorka ili sedmorka prihvati te promjene koje bi bile uvod u dalju transformaciju SDA i krene u novu koaliciju sa SDA i opozicijom u entitetu Rs najvjerovatnije bi se izbjegao crni scenario za Bosnu i Hercegovinu.
Bojazan je da će naši politički predstavnici gurati svoje opcije dok ne vide da je kraj i da je sve izgubilo smisao a onda će jedni duge optuživati za potop ali tada će biti kasno za sve i onda teško nama. Ako se neki Bošnjaci nadaju da će nam u krajnjoj liniji ostati dio Bosne što je bio dio plana Tuđman-Milošević u Karađorđevu 25. marta 1991. godine koji je predviđao mogućnost da se bosanskim Muslimanima kod podjele BiH između srpske i hrvatske interesne sfere ostavi neka mala zemlja Bosna koja neće ugrožavati hrišćansku Evropu mislim da je to pogubno za bošnjački narod i uvod u njegovu palestinizaciju.
Na potezu je Predsjednik SDA Bakir Izetbegović ali i šestorka ili sedmorka koja treba da se odredi da li bi eventualne kadrovske promjene u SDA dovele do preispitivanja njenih stavova o koalicionim partnerima.
Hiljadu stvari se mogu zamjeriti SDA, a opet mnogo je bolje u ovom momentu realne opasnosti za nestanak Bosne i Hercegovine da šestorka ili sedmorka koalira sa SDA i opozicijom u entitetu Rs nego sa Dodikovim SNSD-om zaključuje akademik Kurtćehajić.