ROGATICA: Nacionalni spomenici
Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Rogatica se nalaze sljedeći spomenici:
Mjesto i ostaci Arnaudija džamije,
Most na rijeci Žepi,
Nekropola Borak (Han-stjenički plato), selo Burati,
Redžep-pašina kula u Žepi.
Mjesto i ostaci Arnaudija džamije
Husein-begova džamija, kasnije prozvana Arnaudija ili Arnautovića džamija. Sagradio ju je Husein-beg Arnautović 1558 godine .To je bilo masivno zdanje sa naročito lijepom visokom munarom.Temeljno je obnovljena 1938 godine pri čemu su otvori modernizovani a unutrašnji prostor nešto smanjen. Srušena pa zapaljena juna 1992 godine. Nije još obnovljena do sad, ali su pripreme oko obnavljanja u toku.
Most na rijeci Žepi
Pretpostavlja se da je sagrađen krajem 16. vijeka. Do 1966. godine nalazio se na ušću rijeke Žepe, koja je lijeva pritoka Drine ali je zbog gradnje hidroelektrane demontiran i rekonstruisan te se danas nalazi 500 metara od naselja Žepa. Orginalni most ostao je da živi samo u pripovjetki bh. nobelovca Ive Andrića. “Most na Žepi” je, tvrde kritičari, jedna od najboljih Andrićevih priča. Prvi put je objavljena 1925. godine i govori o nemoći čovjeka da dosegne konačni smisao. U njoj je Adrić napisao:
“Kad dobra uprava i plemenita vještina pružiše ruku jedna drugoj nastade ovaj krasni most. Radost podanika i dika Jusufova. Na oba svijeta.”
O graditelju i vremenu izgadnje mosta u putopisima i starim zapisima nema nikakvih podataka. Na mostu nije sačuvan ostao ni natpis koji bi mogao dati više informacija. Ali legenda o mostu postoji. U narodu se priča da je kameni most preko plahovite rijeke zadužbina vezira Jusufa, porijeklom iz ovih krajeva.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH most je 2005. proglasila nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Nekropola Borak
Nekropola Borak, naselje Burati, općina Rogatica, nalazi se na listi 30 srednjovjekovnih nekropola stećaka koje su 2016. godine proglašene Svjetskom baštinom UNESCO-a. Na listi su 22 nekropole u Bosni i Hercegovini.
Nekropola je i nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.
Na nekropoli je evidentirano vidljivih, dobro obrađenih, 212 stećaka, od toga 34 sanduka. Prema konfiguraciji terena da se zaključiti da bi njihov broj mogao biti i veći. Na većini stećaka prisutni su lišajevi i mahovina, a zasuti su i lišćem (stećci su smješteni u mladoj hrastovoj šumi). Jedan dio je djelimično ili u potpunosti utonuo. Ukrašena su 3 primjerka, i to jedan sanduk i 2 sljemenjaka. Motivi su: polumjesec, rozeta, ruka s mačem i predstave psa, srne, čovjeka i medvjeda.
Redžep-pašina kula u Žepi
Redžep-pašina kula u Žepi pripada rezidencijalnom tipu feudalnih kula ili “spahijskih” kula iz osmanskog perioda u naselju Žepa, općina Rogatica, Bosna i Hercegovina. Na sjednici komisije za očuvanje nacionalnih spomenika održanoj 6. do 9. marta 2007. godine, kula je proglašena za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.
Redžep-pašina kula nalazi se na lijevoj obali rijeke Žepe.
Preciznih podataka o vremenu gradnje Redžep-pašine kule u Žepi nema. Postoji predanje da je kulu gradio izvjesni Redžep-paša i da je u podrumu objekta bila smeštena tamnica. U kartonu objekta, koji je uradio Zavod za zaštitu spomenika, u dijelu koji je vezan za historiju objekta, stoji podatak da je u kuli najvjerojatnije “sjedio neki feudalac koji je imao svoj zijamet u ovom kraju”.
U toku II svjetskog rata, kula je oštećena miniranjem, a civilno stanovništvo koje se sklonilo u njega poubijano.
Nakon premještanja mosta na novu lokaciju, 1969. godine su izvršeni radovi i na sanaciji kule.
