Ujić: Prema ocjeni vještaka, optuženi početkom augusta 1992. bio civil
Aida Trepanić
Na suđenju za zločine počinjene u Rogatici 1992. godine, vještak vojne struke je izjavio kako je optuženi Mile Ujić 2. augusta 1992. bio civil koji radi u državnom organu, te kako ne postoji nijedan dokaz da je on poduzeo radnju na osnovu naredbe Rajka Kušića o podjeli brigade.
Mile Ujić (desno) ispred zgrade Suda Bosne i Hercegovine. Foto: BIRN BiH
Vještak vojne struke Dragomir Keserović je, iznoseći nalaz i mišljenje, kazao kako Rogatička brigada nije imala minobacače. Prema njegovom mišljenju, naredba Gučevskoj četi za “ostvarivanje vatre” je predviđena planom brigade, kojeg nema.
Odgovarajući na upit branioca Dejana Bogdanovića da li je Kušić imao mogućnost da izda naredbu 3. jula te da li postoji dokaz da je poduzimana radnja na osnovu te naredbe, vještak Keserović je rekao kako je način na koji je bivši komandant Rogatičke brigade Vojske Republike Srpske (VRS) izdao naredbu o podjeli brigade na dva dijela – nedopustiv.
“Nema dokaza da su Ujić ili [Dobro] Cerović primili dužnost i da je ta naredba provođena, a donesena je na nezakonit način”, kazao je Keserović te dodao da je Ujić 2. augusta bio civil koji radi u državnom organu.
Odgovarajući na pitanja Odbrane i govoreći o selu Kozadre 2. augusta te o navodnom pojavljivanju Ujića kao sekretara Odsjeka za narodnu odbranu, Keserović je rekao kako je on imao određeni kredibilitet, ali kako ni u jednom momentu nije komandovao i da ne postoji nijedan izvještaj.
Tužilaštvo je uložilo prigovor na vještačenje, kao i prigovore zakonitosti i objektivnosti. Tužilac Dževad Muratbegović je kazao kako je vještak, kao bivši vojnik VRS-a, subjektivan.
Odbrana je uložila nekoliko materijalnih dokaza, među kojima su rješenje o rasporedu na radnu obavezu iz juna 1992., rješenje kojim se Ujić prima u radni odnos iz juna 1993., zahtjev za dodjelu jednokratne pomoći iz februara 1995. te naredba o nesprovođenju istrage, nakon čega je tužilac Muratbegović uložio prigovore relevantnosti, autentičnosti te zakonitosti.
Svjedok Milovan Bojat je posvjedočio kako je od početka aprila 1992. angažovan u Krizni štab kao povjerenik za ekonomske poslove te da Ujića poznaje od rođenja. Prema njegovom mišljenju, Ujić je od aprila do juna bio predsjednik Izvršnog odbora te angažovan i u Sekretarijatu za narodnu odbranu.
Kako je pojasnio, Krizni štab je pretvoren u Izvršni odbor, a svjedok je imenovan za vršioca dužnosti direktora trgovinskog preduzeća “Promet”.
U unakrsnom ispitivanju, Bojat je izjavio kako su svi organi općinske uprave počeli da rade u Kriznom štabu, a da je Ujić u Kriznom štabu radio na mjestu sekretara Narodne odbrane. Rekao je kako u augustu 1992. nije bio u selima Kozarde i Dobrašina.
Ujić je optužen da je 2. augusta 1992. godine komandovao grupom od 50 pripadnika Gučevske čete u napadu na selo Kozadre. Na teret su mu stavljena ubistva, ranjavanja, prisilno preseljenje, zatvaranja i druga djela nad licima bošnjačke nacionalnosti.
Protiv Kušića se vodi postupak u beogradskom Višem sudu.
Nastavak suđenja je 14. decembra, kada će Tužilaštvo uložiti dokaze replike.