Rođen u kraju u kojem se turcizmi u svakidašnjem govoru mnogo upotrebljavaju (Rogatica, istočna Bosna), još u samoj mladosti primio sam izgovor i značenje mnogih takvih riječi . Izučavajući turski, arapski i persijski jezik za vrijeme školo- vanja interesovao sam se za one naše riječi koje su preuzete ili vode porijeklo iz tih jezika. Već u to doba pokušavao sam da iznalazim objašnjenja za postanak tih riječi, da otkrijem njihovo značenje u izvornom jeziku i da proučim njihov raz- voj, semantičke i fonetske promjene .
Ali sistematskije i intenzivnije poČeo sam da se bavim tim pitanjem tek 1950 . godine, kada sam postao saradnik Instituta za proučavanje folklora u Sarajevu (sada Odsjek za duhovnu kulturu Zemaljskog muzeja BiHj. Naročitu paznju posvetio sam obradi turcizama u folklornoj građi koja se pri- kupljala u Institutu i u narodnoj knjizevnosti. Tokom rada uvjerio sam se da mnoge riječi u narodnom govoru i knji- zevnosti koje su preuzete iz orijentalnih jezika nisu nikako ili nisu dovoljno i ispravno objašnjene u rječnicima i litera- turi iz te oblasti. EtimoloŠka tumačenja su često veoma raz- ličita, a objašnjenja značenja pojedinih riječi nemaju pone- kad nikakve veze sa njihovim pravim značenjem u naŠem jeziku. Rasprave, studije i rječnici koji se bave obradom te materije ne samo da su rijetki i teško dostupni nego ne daju cjelovitost materije, ne obuhvataju sve one elemente koji su nužni za pravilnu orijentaciju i obuhvatnija objašnjenja. I u nekim našim savremenim rječnicima i drugim djelima naila - zimo na ozbiljne greške i hedostatke. To jasno ukazuje na dezorijentaciju kada su u pitanju turcizmi. Ova okolnost ote- zava rad svima onima koji se bave izučavanjem naše narodne književnosti.
Rezultat mojih nastojanja je rad »Turcizmt u narodnom govoru i narodnoj književnosti Bosne г Hercegovine«, koji je u litografisanom obliku objavio Institut za proučavanje fol- klora u Sarajevu 1957. godine.
Pojava ove publikacije izazvala je znatno interesovanje među naučnicima, kako u našoj zemlji, tako i u inostranstvu. To dokazuje relativno brzo raspačavanje i mnoge pozitivne ocjene u raznim časopisima, te citiranja pojedinih pasusa u razrv.m savremenim djelima.
PočevŠi od univ . profesora dra Jove Vukovića u uvodnoj riječi moga djela svi su recenzenti (dr Ilija Kecmanović, »Pregled« X, Sarajevo, 1959; dr Ljudevit Jonke, »Jezik« br. 3. 1957 — 58, Zagreb; prof. Cvjetko Popović, »Glasnik Z. M.«, Sarajevo, 1958; dr Saćir Sikirić, »Prilozi za orijentalnu filo- logiju«, Vlll — IX, Sarajevo, 1960 . itd.) pozdravili pojavu ove publikacije, ali ujedno prigovorili obliku i tehničkoj opremi (Htografisan u dvije glomazne sveske mjesto da bude Štam- pan) i ograničavanju na materijal sa područja Bosne i Herce- govine. Svi su izrazili želju da djelo bude prosireno na cijelo srpskohrvatsko jezično područje. Bilo je i nekih drugih za- mjerki, ali je rad jednodušno pozitivno ocijenjen.
Posebno su se mojim djelom pozabavili naŠi orijentalisti univ. prosefori dr Fehim Bajraktarević (»Prilozi za književ- nost, jezik, istoriju i folklor«, XXVI, 3—4 i XXVII, 1 — 2, Beograd) i dr Šaćir Sikirić (»Prilozi za orijentalnu filologiju«, VIII — IX, Sarajevo), te mađarski turkolog dr Georg Hazai (»Studia Slavica, Academiae scientiarum Hungaricae«, Tom VIII, f. 1 — 2, Budapest, 1962).
Dr F. Bajraktarević je u dva iscrpna članka na strogo nauČnom nivou analizirao moj rad. U prvom članku dao je šematski prikaz i opštu ocjenu, upozorio je na neke nedo - statke i propuste i dao dragocjene sugestije za dalja provje - ravanja etimologije nekih rijeČi. U drugom članku on je ana- lizirao pojedinačno neke riječi i dao veoma korisne napomene. Svoju ocjenu г sud o mom djelu dr Bajraktarević je završio konstatacijom da je to »sada naš najveći i najbolji rad ove vrste«. Većinu primjedaba dra Bajraktarevića sam uvažio i nastojao, koliko su mi mogućnosti dozvoljavale, da sprove- dem njegove korisne sugestije.
Dr S. Sikirić je takođe posvetio pažnju mome radu i dao ocjenu sa korisnim napomenama. Opravdano je ukazao na to
da rnoj rad пгје obuhvatio još veliki»broj turcizama. Samo se sa nekim njegovim primjedbama nisam složio, pa sam kod tumačenja tih riječi naveo njegovo mišljenje u ovom radu , a za riječi koje nisam usvojio, to sam obrazložio (vid. »Prilozi za onjentalnu jilologiju« Sarajevo, 1960— 61).
Mađarski turkolog dr G. Hazai, poznat po svojim lingvi - stičkim raspravama i studijama, u svojoj ocjeni zalaže se za proučavanje turcizama na širem podruČju koje bi obuhvatilo cijelo balkansko jezično područje, a za moj rad kaže ovo: »mislim da bi se bez pretjerivanja moglo tvrditi da je ovo najinteresantniji rad koji se u tome domenu do danas poja- vio« (prevod sa francuskog).
Američki naučnik slovenskog porijekla profesor Univer- ziteta u Minnesoti, slavista dr Josef Brožek je moj rad prika - zao u časopisu »American Joumal of Folklore« br. 283, 1959 . г izrazio želju da u svom daljem radu na ispitivanju turci- zama obuhvatim tekstove narodnih pjesama koje je sabrao Milman Раггу , a izdao i preveo A. B. Lord (izdanje Srpske akademije nauka i Harvard University Press, Beograd i Kem- bridž, 1953). Čini mi osobito zadovoljstvo što sam sada bar djelomično u ovom radu udovoljio želji dra J. Brožeka.
Ohrabren interesovanjem i povoljnim ocjenama moga rada , nastavio sam od 1957. godine još intenzivnije da radim na istraživanju i prouČavanju turcizama, proširivši svoj rad i na književni jezik i na cijelo srpskohrvatsko jezično po- dručje. Drago mi je da mogu da konstatujem da ovo moje Štampano djelo ispunjava izražene želje gore navedenih re- cenzenata.
Ovom prilikom želim da se toplo zahvalim Republičkom sekretarijatu za kulturu Izvršnog vijeća SR Bosne i Hercego - vine i Komisiji za objavljivanje djela iz kultuime istorije Bosne i Hercegovine koji su omogućili da se ovaj rad štampa .
