Koalicija Trojka (SDP BiH, Narod i Pravda i Naša stranka) prije nekoliko dana zvanično je potvrdila da će njihov zajednički kandidat za načelnika sarajevske Općine Novi Grad na predstojećim lokalnim izborima biti Mirza Selimbegović. Selimbegović je u protekle četiri godine obavljao funkciju predsjedavajućeg Općinskog vijeća u Novom Gradu, u kojem su većinu imale stranke Trojke. Iz njegove službene biografije može se saznati, između ostalog, da je za vijećnika u Općinskom vijeću Novog Grada izabran još u oktobru 2012. godine, te da je diplomirao na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
Interesantno je da je potencijalni budući 39-godišnji načelnik najmnogoljudnije sarajevske općine rođen i odrastao u Rogatici, gradiću u jugoistočnoj Bosni iz kojeg su još u vrijeme bivše SFRJ, a posebno nakon posljednjeg rata, potekli brojni istaknuti kadrovi koji i danas obavljaju važne funkcije u “društveno-političkom” životu Sarajeva i Bosne i Hercegovine.
OD HODŽIĆA, PREKO AJNADŽIĆA DO FAMILIJE KATICA
Jedan od najpoznatijih Rogatičana bio je general-pukovnik JNA Asim Hodžić, koji je 70-ih godina u hijerarhiji dogurao i do šefa nekadašnje Vojno-obavještajne službe (1974-1980.). Hodžić je u JNA obavljao brojne visoke funkcije, između ostalog načelnika uprave u Generalštabu Jugoslavenske narodne armije i Saveznom sekretarijatu za narodnu odbranu, te zamjenika načelnika Generalštaba JNA. Penzionisan je 1980. godine, a početak rata u Bosni i Hercegovini dočekao je u rodnim Šatorovićima, u općini Rogatica, gdje je proveo posljednje godine života. Mnogi su mu zamjerili što se početkom agresije na BiH nije aktivnije uključio u odbranu države, već je ostao u bliskim odnosima sa rukovodstvom JNA. Nakon teškog premlaćivanja, Hodžić je 1994. helikopterom JNA prebačen na Vojnomedicinsku akademiju u Beogradu (VMA), gdje je i umro.
Asim Hodžić (na slici čuči) sa porodicom u rodnim Šatorovićima
Asim Hodžić je važio za glavnog kadrovika ambicioznih rogatičkih pulena u bivšoj Jugoslaviji, kojima je nesebično pomagao da se pozicioniraju u okviru JNA, a kasnije i u političkom životu.
Među poznatijim Rogatičanima koji su stekli čin generala bili su i Jusuf Jašarević, nekadašnji načelnik sigurnosti Glavnog stožera Armije RBiH, i Hamid Bahto. Jašarević je prije rata bio bezbjednjak JNA u Rajlovcu, a početak rata je dočekao u tadašnjem regionalnom štabu Teritorijalne odbrane BiH u Sarajevu. Fikret Muslimović, potpukovnik JNA i najvažniji kadar nekadašnje vojske zadužen za “muslimanski i albanski nacionalizam, uključuje ga u vrh bezbjednosne službe Armije BiH. Jašarević je kontrolirao tzv. eskadrone smrti – navodno odmetnute pripadnike Armije BiH.
Još jedan Rogatičanin, danas penzionisani general Nedžad Ajnadžić je za vrijeme i nakon rata izrastao u jednog od najpouzdanijih “operativaca” Stranke demokratske akcije (SDA). Ajnadžić je bio načelnik sarajevske Općine Centar u periodu od 2016. do 2020., a četiri godine prije toga bio je predsjedavajući i vijećnik u Općinskom vijeću te općine. U Vladi Kantona Sarajevo je bio ministar za boračka pitanja i ovu funkciju je obavljao od 2011. do 2012. godine. Prethodno je četiri godine proveo na funkciji direktora Javnog komunalnog preduzeća “ZOI ’84”. Mnogobrojne funkcije koje je obavljao tokom proteklih godina Ajnadžiću su omogućile da stekne pozamašnu imovinu čije je porijeklo nerijetko bilo predmetom polemika u javnosti, pa i krivičnih prijava nadležnom tužilaštvu.
Porijeklom iz Rogatice je i Jasminko Akšamija, utjecajni zet Alije Izetbegovića, koji je godinama „vedrio i oblačio“ kao izvršni direktor za investicije u BH Telecomu. Akšamija stoji iza IPSA instituta, privatne konsultantske kompanije iz Sarajeva koja godišnje ostvaruje višemilionske prihode. Pod okriljem SDA, uspješne poslovne i političke karijere napravili su i Rogatičani Hamdo Katica, bivši generalni direktor BH Telecoma, i Velija Katica.
Jasminko Akšamija
A kad smo već kod porodice Katica, još jedan Rogatičanin s tim prezimenom trenutno visoko kotira na političkoj sceni u Sarajevu. Riječ je o Admiru Katici iz NiP-a, aktuelnom ministru unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo koji, bez obzira na oštre kritike javnosti na njegov rad i nikada goru sigurnosnu situaciju u Kantonu, uporno odbija da podnese ostavku. Zanimljivo je da je Katica na sadašnju poziciju došao iz Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, gdje je bio šef kabineta Milana Tegeltije. Za njegovo imenovanje za ministra policije u Vladi KS navodno je najzaslužniji Admir Suljagić, kompromitirani direktor Sekretarijata VSTV-a BiH, koji za sebe samouvjereno tvrdi da je “vlasnik pravosuđa”.
Admir Katica
U strelovitom političkom usponu Katici svakako nije odmogla ni neskrivena naklonost Elmedina Konakovića, predsjednika NiP-a i ministra vanjskih poslova BiH, koji također vuče porijeklo iz Rogatice i na to je ponosan.
– Selo Gazije. Opština Rogatica. Sa Han Stjenica se vidi ako zastanete na putu prema Goraždu, Rogatici, Žepi. Tu mi je otac rahmetli rođen, amidža Hamed i dedo Ćamil rahmetli ukopani. Tu su im mezari i mezari drugih članova familije. Imamo dosta porodične zemlje u ovom kraju – napisao je Konaković uz fotografiju koju je objavio na društvenim mrežama prije nekoliko godina:
Konaković u selu Gazije (Elmedin Konaković/Facebook)
SILAJDŽIĆEVA ŠEFICA KABINETA I NAJPOPULARNIJI ROGATIČKI SRBIN
A da rogatičke žene nisu ništa manje ambiciozne od muškaraca dokazuje i Nura Zimić-Pinjo, bivša vojna pravobraniteljica federalnog Ministarstva odbrane i odvjetnica, koja je bila i prva žena s činom generala u Oružanim snagama BiH. Zimić-Pinjo je godinama bila jedna od najpovjerljivijih saradnica i šefica kabineta bivšeg člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića. Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu protiv nje je svojevremeno vodilo istragu zbog sumnji da je za svog mandata u Ministarstvu odbrane počinila brojne malverzacije prilikom dodjele stanova u vlasništvu bivše JNA.
Za razliku od bošnjačkih kadrova, Srbi iz Rogatice nisu se pretjerano “proslavili” na visokim političkim i javnim funkcijama. Izuzetak je Mirko Šarović, bivši predsjednik SDS-a i nekadašnji ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Šarović je od 2002. do 2003. bio član Predsjedništva BiH, a prije toga je dvije godine bio i predsjednik entiteta RS.
Mirko Šarović Foto: Arhiv SB
Od 1996. do 1998. bio je gradonačelnik Istočnog Sarajeva. Šarović je bio i među političarima kojima je bivši visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown zabranio političko djelovanje zbog neispunjavanja odredbi Dejtonskog sporazuma. Pod političkim sankcijama proveo je osam godina, a zabranu političkog djelovanja ukinuo mu je Valentin Inzko 2011. godine. Mirko Šarović je sa funkcije zastupnika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH 2022. otišao u penziju.
(Slobodna Bosna)