Danas je u hotelu Holiday u organizaciji Bosanske akademije nauka i umjetnosti „Kulin ban“ održan akademski diskurs na temu: Dodikovi višegodišnji udari na Ustav BiH. Predavač je bio akademik prof. dr. Suad Kurtćehajić a moderator MA Berina Beširović
Na samom početku akademik Kurtćehajić je ukazao da je Dodik zajedno sa svojim saradnicima Stevandićem i Viškovićem krenuo na put bez povratka i da je udarom na ustavni poredak Bosne i Hercegovine suspendovanjem rada VSTV, Državnog suda i SIPE na prostoru entiteta Rs ispunio biće krivičnog djela napada na ustavni poredak predviđeno članom 156. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine gdje stoji: ko upotrebom sile ili na drugi protivpravan način pokuša da promijeni ustavni poredak Bosne i Hercegovine ili da svrgne njene najviše institucije, kazniće se kaznom zatvora najmanje pet godina. S obzirom da se nisu odazvali pozivu Suda BiH isti je dao nalog za njihovo privođenje i odredio pritvor u trajanju od 30 dana.
Dodik se poziva na izvorni Dejton govoreći da on poštuje slovo Dejtona odnosno njegovog ustava a Predsjednik Srbije brani pomenuti trojac riječima da se oni kažnjavaju samo zato što drugačije misle. Međutim stvari stoje drugačije
Kurtćehajić ukazuje da je Ustav Bosne i Hercegovine odredbama o dodatnim nadležnostima sadržanim u članu 3. stav 5. omogućio evoluciju nadležnosti države Bosne i Hercegovine te da Dodik i njegov pravni tim manipuliraju pozivajući se na izvorni Dejton odnos Dejtonski ustav koji je potpisan 14. decembra 1995. godine.
Ustav Bosne i Hercegovine se u članu 3. bavi nadležnostima Bosne i Hercegovine i taksativno je u stavu 1. naveo deset nadležnosti koje pripadaju Bosni i Hercegovini ali je članom 3. stav 5. slovom te odredbe naveo da će Bosna i Hercegovina a) preuzeti nadležnost za takva pitanja u kojima se entiteti slože, b) pitanja koja su u skladu sa Aneksima 5-8 Općeg okvirnog sporazuma, c) ili koje su potrebne da se očuva suverenitet, teritorijalni integritet, politička nezavisnost i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine, d) dodatne institucije mogu biti uspostavljene prema potrebi kako bi vršile ove nadležnosti.
Sve nadležnosti koje su do sada date državi Bosni i Hercegovini nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma date su državi Bosni i Hercegovini na osnovu saglasnosti entiteta. Postupak njihovog vraćanja na entitetsku razinu nije dat Ustavom Bosne i Hercegovine ali o tome bi jedino mogla odlučivati Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine a nikako entitet. Shodno tome kompletna pravna konstrukcija Dodika i njegovog pravnog tima kao i Vučića koji ponavlja Dodikove teze da oni prihvataju slovo Dejtona odnosno izvorni Dejton je lažna i predstavlja pravno nasilje.
Kurtćehajić posebno naglašava treći dio odredbe o dodatnim nadležnostima koji po njegovom mišljenju ima najveću integrativnu snagu za budućnost Bosne i Hercegovine gdje jasno stoji da će Bosna i Hercegovina preuzeti u nadležnost i ona pitanja koja su potrebna da se očuva suverenitet, teritorijalni integritet, politička nezavisnost i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine. Za primjenu ove odredbe nije potrebna entitetska suglasnost i dovoljno je da Visoki predstavnik na osnovu Aneksa 10. člana 5. kojim je određen kao konačni tumač kad je u pitanju civilna implementacija Dejtonskog sporazuma procijeni koje su to nadležnosti potrebne Bosni i Hercegovini da bi se ostvarila svrha ove odredbe i da ih da državi Bosni i Hercegovini. Nažalost ova pravna mogućnost nikada nije iskorištena od strane Visokog predstavnika koji bi Bosni i Hercegovini mogao dati u nadležnost jedinstvenu policiju, nauku, sport, kulturu, obrazovanje kao i druge nadležnosti kako bi se ojačala država Bosna i Hercegovina. Korištenje ove odredbe neće doći samo po sebi već je potreban pritisak probosanskih političara. Ova odredba ima najveću integrativnu snagu za budućnost Bosne i Hercegovine pod uslovom da Bosna i Hercegovina preživi Dodikov državni udar.
Druga odredba koja ne ide u prilog Dodiku jeste da je članom 3.stav 3.b) jasno određena nadređenost države entitetima: Entiteti i sve niže organizacione jedinice u potpunosti će se pridržavati ovog Ustava kojim se stavljaju van snage zakonske odredbe Bosne i Hercegovine kao i odluka institucija Bosne i Hercegovine te da su opća načela međunarodnog prava sastavni dio pravnog poretka Bosne i Hercegovine i entiteta.
Shodno iznesenom na osnovu odredbi o dodatnim nadležnostima stvorene su institucije koje nisu postojale odmah nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma ali one su stvorene na osnovu slova Dejtonskog ustava koji je tim odredbama dao mogućnost nadograđivanja nadležnosti države Bosne i Hercegovine i čine sastavni dio ustavnopravnog poretka Bosne i Hercegovine. Dodik je suspenzijom rada tih institucija na prostor etiteta Rs nastojao zaštititi sebe ali je zajedno sa Stevandićem i Viškovićem učinio ozbiljno krivično djelo udara na ustavni poredak BiH. Međutim imenovani trojac nije stao, već je nastavio sa neustavnim usvajanjem nacrta novog Ustava Rs kojim se razbija Dejtonski ustavni poredak i sama država Bosna i Hercegovina čime su učinili produženo krivično udara na ustavni poredak BiH. Tu treba preispitati da li su poslanici, njih 50 koji su glasali za pomenuti nacrt učinili isto krivično djelo.
Kurtćehajić je također naveo da su i naši kako vole za sebe da kažu probosanski političari koji su sa Dodikom pravili vlast te zanemarivali sve njegove izjave od toga da je BiH državna zajednica dva etiteta, da je Rs unijela svoju državnost u Dejtonu, da entitet Rs ima unutrašnju suverenost, da je zemlja na prostoru entiteta Rs njihovo vlasništvo, da ne voli Bosnu i Hercegovinu i da joj želi što brži kraj doprinijeli Dodiku kojeg danas imamo.
Sa aspekta prava sve je jasno samo se radi o tome kako privesti Dodika, Stevandića i Viškovića. To će zaista biti teško bez zahtjeva sudske policije SIPI i EUFORU za pomoć i asistenciju a vrijeme koje dolazi pokazat će šta će se desiti. Ako država ne nađe rješenje onda nema države i ako iz ovoga Dodik izađe bez sankcije onda je to kraj Bosne i Hercegovine koju znamo. Nadati se da će Dodik biti priveden ili u najboljem slučaju pobjeći iz države vjerovatno u Rusiju koja mu jedino može dati sigurno utočište od sankcije zaključuje akademik Kurtćehajić.
