Na mjestu nekadasnjeg srednjovjekovnog trga, na putu od Vrhbosne prema Dobrunu, poznatog pod imenom Vrace, Mehmed-beg poznat kao Mehmed-Čelebi, sin Isa-bega Ishakovića utemeljitelja Sarajeva, utemeljio je muslimansko naselje, koje je po njemu dobilo ime Čelebi Pazar
Trg ili Pazar je ustvari pripadao njegovom zijametu. Kao muslimansko naselje, Celebi Pazar se u pocetku sporo razvijao, pa je u njemu 1489. godine bilo ukupno 86 kuca, od toga pet muslimanskih, sa dva odrasla neozenjena muskarca.
Medju muslimanima se posebno spominje neki dervis Muslihudin, koji je na tom mjestu podigao zaviju (tekiju) i tu se nastanio. Da bi se tekija izdrzavala, dervis Muslihudin je od Mehmeda Celebije, sina umrlog Isa-bega dobio jednu njivu od pet dunuma, od koje se po obicaju daje usur, „sto iznosi 50 akci“.
Celebi Pazar je u periodu izmedju 1485-1516 imao jednu Mahalu cija je lokacija bila bivsi ostaci Tekijske dzamije i mezarja oko nje odnosno lokalitet danasnje osnovne skole na lijevoj obali Rakitnice. Ova mahala se vremenom razvijala a u popisu se navodi da se ona zvala Varos. Mahala Varos se sirila pa je jedan njen dio dobio naziv po prvoizgradjenoj dzamiji, Dzamijska mahala. Interesantno je to da je Gracanica, koja ce kasnije prerasti u novu mahalu , u popisu u to vrijeme navedena kao ziratno zemljiste. Drugim rijecima je to bilo sijaliste Dzamijske mahale.
Popisom su utvrdjeni sljedeci podaci:
Po navedenom popisu Dzamijska mahala imala je 24 kuce muslimanskih familija i 7 kuca muslimana samaca. U mahali Varos biljezi se 59 kuca muslimanskih familija i 42 kuce hriscana, 11 bastinskih zemalja i jedan cifluk. Ako se uporedi podatak iz 1485. godine vidimo da je za nekih tridesetak godina u Celebi Pazaru izgradjeno 45 novih kuca ili prosjecno 1,5 godisnje. To nas jos uvijek ne navodi na zakljucak o nekom jacem, rapidnijem razvoju naselja.
Ipak je vazna konstatacija da se naselje pocelo teritorijalno dalje da siri od osnovne, najstarije stambene cetvrti.
Drugi popis u Celebi Pazaru je izvrsen 1528/29. godine. U njemu su navedene samo one dvije mahale iz 1516. godine, te podaci da u mahali Varos imamo 53 kuce muslimana, 17 kuca muslimana samaca i 9 kuca hriscana, a da Dzamijska mahala broji 48 kuca muslimana.
Prema tome u teritorijalnom razvoju mjesta nema nekih vaznih promjena, niti u ukupnom broju domacinstava, odnosno stanovnistva. Pokazuje se da je Gracanica u prvim decenijama nove organizacije bila neizgradjena, cak da je , ustvari bila obradivo ziratno zemljiste.
U to doba ni danasnja gradska cetvrt Toplik nije spadala u gradsko naselje, nego je jos 1528/29. godine predstavljala odvojeno zasebno selo sa 29 muslimanskih kuca, 16 muslimana samaca i 11 bastina.
Sto se tice ostalih dijelova danasnje Rogatice, na desnoj obali Rakitnice, zna se da su oni kasnije nastali. Na osnovu svega moze se zakljuciti da osnove danasnjeg grada Rogatice treba traziti na lijevoj obali rijeke Rakitnice, i to upravo na prostoru od obale te rijeke do danasnje mahale Gracanica u pravcu zapad-istok, te od utoke rijecice Gracanica u Rakitnicu, pa do Donjeg polja u pravcu sjever-jug. Na takav zakljucak, pored gornjih cinjenica, nedvojbeno nas upucuje vec izneseni podatak iz 1516.godine u kojem se kaze da Gracanica lezi uz mahalu Varos.
Podaci koristeni iz knjiga:
“Svetlost i tama rogaticke istorije” autora Mustafe Fejzica
“Historija Bosnjaka” autora Dr. Mustafe Imamovica