Osnovu danasnjeg grada Rogatice treba traziti na lijevoj obali rijeke Rakitnice, i to upravo na prostoru od obale te rijeke do danasnje mahale Gracanica u pravcu zapad-istok, te od utoke rijecice Gracanica u Rakitnicu, pa do Donjeg polja u pravcu sjever-jug. Na takav zakljucak nedvojbeno nas upucuje vec izneseni podatak iz 1516.godine u kojem se kaze da Gracanica lezi uz mahalu Varos.
Interesantno je to da je Gracanica, koja ce kasnije prerasti u novu mahalu , u popisu 1516. godine navedena kao ziratno zemljiste. Drugim rijecima je to bilo sijaliste Dzamijske mahale (Tekijske mahale).
Kao druga po redu mahala koja je nastala u Rogatici je Gracanica. Prostor koji je ranije bio ziratno zemljiste, sirenjem dzamijske mahale postaje nova mahala.
To svijedoci da je razvoj prvobitnog naselja bio i organski i teritorijalno povezan. Nova mahala i dzamija u njoj nastali su u vremenu izmedju 1528. i 1558. godine.
Osnivac dzamije i mahale oko nje je bio Oruc-aga, sin Sinan-vojvode. Orucaginu dzamiju su naredna pokoljenja nazvala “Gracanicka dzamija”.
Dakle ova dzamija je nastala prije 1558. godine. Izgradjena je od polumasivnog materijala s drvenom munarom, malim predvorjem na drvenim stubovima i isto tako malom unutrasnjom povrsinom (12m x 6,20m).Na njoj nije bilo nikakvih pretenzija za luksuznijim izrazajem. I ova dzamija potpuno je stradala 1943. godine, kada su je zapalile podivljale cetnicke horde.
Formiranjem ove dvije mahale, u koje se vec utopilo naselje iz srednjeg stoljeca, kraj s lieve strane Rakitnice bio je polovinom XVI stoljeca vec izgradjen. Poslije toga u tom kraju ne nice ni jedna nova mahala, nego se samo postojece dogradjuju, a slobodna zemljista u samom naselju sluze kao kucne avlije, vrtovi i basce .
Izgradnja novih stambenih cetvrti i citavog naselja kao cijeline od tada prelazi na desnu stranu rijeke Rakitnice, gdje se kasnije formiraju jos dvije mahale i carsija s privrednim objektima.
(Izvor : “Svjetlost i tama rogaticke historije” autora Mustafe Fejzica)