Prilikom mog nedavnog kraceg boravka u Sarajevu, potrudio sam se da dodjem do knjige o Rogatici iz 1966. godine. To je prakticno jedna od prvih monografija Rogatice koja je izuzetno vrijedna. Pronaci tako nesto bilo je zaista tesko. Naravno kada se nesto trazi onda se obicno i nadje a ja mogu zahvaliti nasem Braci Prasi koji mi je svoju knjigu posudio na izvjesno vrijeme kako bih je mogao koristiti za potrebe nase stranice.Knjiga je zaista interesantna, sa puno podataka, slika i ilustracija.Danas objavljujem izuzetno vrijedan tekst rahmetli Amira Prase, dugogodisnjeg direktora OS Ragib Dzindo. Iako svi mi Rogaticani jako dobro poznajemo nasu Rogaticu, procitajte tekst o geografskom polozaju Rogatice koju je na pocetku knjige napisao rahmetli Amir Praso.
Rogatica se nalazi u juznom dijelu istocne Bosne. Smjestena je u maloj kotlini duz lijeve i desne obale rijeke Rakitnice i lezi na nadmorskoj visini od 525 metara. Njenu kotlinu sa sjeverozapada zatvara brdo Lunj, a sa istoka i jugoistoka redom brda Goletica, Tmor i Zasada.
Rogatica je srediste sliva rijeke Rakitnice, a u gornjem slivu i srediste sliva srednjeg toka rijeke Prace. Sa istoka Rogatici gravitira podrucje koje se prostire do rijeke Zepe i sela Zepe, dok se prema sjeverozapadu njena gravitaciona zona prostire do Han-Stjenica i velike visoravni Glasinca.Morfoloski je cijelo ovo podrucje, u stvari, jedna velika povrs, na mnogim mjestima ispresijecana manjim ili vecim dolinama, pretzno zatvorenog tipa. Takva sama dolina Rakitnice prema Praci, kao i druge rijecne doline. Ova povrs najvecim dijelom je sastavljena od trijaskih krecnjaka. U njoj su spustene tri male kotline: rogaticka, osovska a i godimiljska. Godomiljska kotlina je odvojena od prve dvije i lezi na jugu planine Boksanice (1254 m) na visini od 1056 m.
Osovska kotlina je sa sjeverozapada ogradjena planinom Devetakom (1417 m), sa visinom od 720 do 800 m. Kroz nju tece rjecica Sutjeska, koja se kroz krecnjake probija u rogaticku kotlinu.Rogaticku kotlinu presijeca rjecica Rakitnica, ciji se izvor nalazi na visini od 800 m ispred Stupinog dola. Istocno od sela Rakitnice, ona s lijeve strane prima potok Bereg. U rogaticku kotlinu ulazi sjeverno od sela Pljesevice i dotle ima klisurastu dolinu. Kroz cijelu kotlinu Rakitnica ima normalan tok sa malim padom i meandrima. Pri izlazu iz kotline probija se kroz klisuru ispod sela Zaganovica i Donjih Kukavica, gdje joj je dolina prosirena, a zatim ponovno pravi klisuru do samog usca u Pracu, istocno od sela Mesica.
Za vrijeme oligomiocena Sutjeska, Rakitnica i Praca, odnosno doline tih rijeka nisu imale sadasnju dubinu. Njihovo usijecanje u apsolutnoj je vezi sa usijecanjem rijeke Drine. Taj proces spomenutih rjecica poceo je u vr-ijeme srednjeg miocena i vrsio se tokom pliocena. Sama povrs na kojoj se razvijaju OVE, rjecice formirana je tokom oligomiocena, tj. za vrijeme jezerske faze. Dolina Drine, kao i doline spomenutih rjecica, starije su od pleistocena (ledeno doba). Prije isijecanja svojih dolina, ove rjecice su punile jezera koja su postojala u pliocenu.
Povlacenje vode iz ovih jezera prema Drini, odnosno Panonskom bazenu, ostavilo je na stranama kotlina nekoliko terasa koje odgovaraju pojedinim fazama tog povlacenja i nalaze se na raznim nadmorskim visinama. Tako se s lijeve strane Rakitnice mogu pratiti dvije lijepo izradjene terase, i to prva na visini od 560 m a druga na visini od 570 m. Na prvoj se nalazi selo Pljesevica, a na drugoj Krcici i Berhamovina. S desne strane Rakitnice terase su na visini od 560, 570 i 600 m u Kovanju i Pavicinoj Kuli, a nesto nize niz rijeku na 540, 550 i 560 metara.
Rogatica prije Drugog svjetskog rata
U geoloskom sastavu ovog podrucja, pored trijaskih krecnjaka, ucestvuju paleozojski i verfenski skriljci sa serpentinima, jurske stijene i ponegdje slojevi gornje krede. U stijenama preovladava mehanicko raspadanje, dok je karst plitak i sporadican, bez velikih i izrazitih karstnih oblika. Zemljiste je mjestimcno ispresijecano mladim rasjedima i duz njih su spustene potoline u kojima su se obrazovala jezera u pliocenu i diluvijumu. Otuda na dnu kotlina i po njihovim obodima ima jezerskih sedimenata, narocito dobro izrazenih u Berhamovini, Zlatnom dolu, Kovanju i drugim mjestima.
Osim spamenutih rjecica, u cijelom ovom kraju preovladava oskudica vode. Zona krecnjaka vrlo je siromasna izvorima, tako da se osjeca velika oskudica vode za pice, sto je narocito karakteristicno za padrucje sjeverozapadno od Rogatice, u selima Han-Stjenica (Socice). Po rubovima kotlina javljaju se izvori koji pretezno leze na granici izmedju povrsinskih krecnjaka i nepropustljivih stijena u podlozi. Najkarakteristicniji primjer takvog izvora je Vrelo u samoj Rogatici, koje se javlja na verfenskoj podlozi sa konstantnom temperaturorm od oko 7 stepeni. Taj izvor zove se Toplik.
Orografski, ovaj kraj je pretezno srednjoplaninski. Od citave povrsine rogaticke opstine, koja zaprema 66.437 ha, 2090′ zemljista otpada na visinu od 500 m, dok je 80% planinsko zemljiste ponajvise sa visinom izmedu 800 i 1.900 m. Planine su na istocnoj, jugozapadnoj i sjevernoj strani, a medju njima su najvece Devetak (1.417 m), Sjemec i Tmor.
U pogledu sastava tla, na ovom podrucju preovladava siromasno – kiselo podzolasto tle. Atmosferska voda ispira i snosi u donje slojeve kalcijum, pa je zato na velikoj povrsini potrebna vjestacka kalcifikacija zemljista. Oko rijeke Rakitnice kotlina je siroka i predstavlja prostranu aluvijalnu ravan sa slozenijom pedoloskom strukturom u kojoj su zastupljene, uglavnom, pjeskuse i pjeskovite gline.Klimatske karakteristike ovog kraja u nepcsrednoj su vezi sa njegovom visinom. Na visinama vlada planinska klima, sa velikim snijegovima koji se dugo zadrzavaju, do u kasno proljece. U nizim dijelovima, zaklonjenim od sjevernih vjetrova, vlada pretezno umjerena klima sa srednjom godignjom temperaturom od 11 C. Maksimalne temperature u mjesecu julu dostizu do 35 °C, a minimalne u januaru do – 28 C. Godisnja kolicina oborina krece se od 700 do 800 mm u samoj Rogatici i blizoj okolini, dok se na susjednim planinama i uzvisenjima penje do 1500 mm. Najvise taloga pada u mjesecima aprilu, maju i novembru. Kisu najvise donose zapadni vjetrovi (vrlo rijetko vjetrovi juga i istoka). Ljeti duvaju jugoistocni vjetrovi koji ishode sa Tare i Pive i prodru dolinom Drine, pa zatim dolinom Prace, a poslije preovladavaju oni koji dolaze sa sjevera i istoka. Cesta su pojava kasni mrazovi, koji ponekad nanose velike stete vocu i povrcu. Zabiljezeni su takvi mrazovi koncem maja,1954. godine, a 1962. godine cak 8. juna.
Klimatska obiljezja i raspored taloga, kao i geoloski sastav i sastav tla, uticu na rasprostranjenje vegetacije i njen razvoj.
U kotlinama, na njlhovim stranama i u dolini Rakitnice, gdje u tlu nalazim pjescare mjestimicno pokrivene glinom, biljni svijet je neprekidan. Na blazim padinama prostiru senjive sa zitima i kukuruzom, livade i vonjaci, a na strmim padinama zakrzljale listopadne sume i sikare. To se lijepo vidi u dolini Rakitnice, u selima Pljesevici, Krcicima i Kukavicama.Na strmijim padinama Lunja nalaze se sikare, a visoravan je obrasla gustom travom.Predjeli rogaticke opstine, u kojima je klima mnogo ostrija, imaju drugaciju floru. Na visinama preko 1.000 m javlja se cetinarsko drvece pomijesano sa listopadnim, dok na visinama od 1.200 do 1.500 m preovladavaju cetinari (bor, smrca i jela).Takvi regioni najvise su zastupljeni na Sjemecu, Boksanici i dr. Od ukupne povrsine rogaticke opstine, pod sumom, i to pretezno, cetinarskom, nalazi se 39.004 ha zemljista, dok je 953 ha neproduktivno tle pod krsom potoci-ma i vododerinama. Znatan dio povrsine u visim predjelima otpada na pa-snjake (7.292 ha), koji su vrlo socni i pruzaju mogucnosti za stocarenje.
Na podrucju cijele opstine zivi 26.500 stanovnika, a u samom gradu Rogatici 3.044.Konfiguracija zemljista odrazila se i na raspored i tip naselja ovog kraja. Preovlajuju sela razvijenog tipa, dok sela drumskog karaktera nema. Posljeratni razvitak snazno se odrazio na cjelokupni zivot stanovnistva ovoga podrucja. To se, pored ostalog, ogleda u nacinu izgradnje kuca i naselja, unutarnjoj opremi i rasporedu prostora u kucama. Ranije su preovladavale k-uce planinskog tipa od drveta, sa jako nagnutim drvenim krovovima, a i u gradu su takodje preovladavali drveni krovovi (kvart Gracanica i Podljun). Danas su i u selima rijetke kuce sa drvenim krovovima, dok ih u Rogatici uopste nema. Unutrasnji raspored i funkcija prostorija u novopodignutim stambenim zgradama takodje odrazavaju poboljsanje higijenskih i kulturnih uslova svakodnevnog zivota. Narocito je znaeajno veliko interesovanje seoskog stanovnistva za koristenje elektricne energije. Desetine sela vec su elektrificirana.
U novije doba, a posebno u periodu poslije drugog svjetskog rata, veoma se izmijenio raspored stanovnistva u gradu Rogatica. Staro gradsko stanovnistvo vecinom se raselilo u raznirm pravcima, pretezno u Sarajevo i, naselja dolinom rijeke Bosne sve do Doboja, Tuzle i Brckog. Uporedo sa ovim iseljavanjem doslo je do useljavanja seoskog stanovnistva u Rogaticu. To je izazvalo znatna pomjeranja na cijelom ovom podrucju, sa jako izrazenom tendencijom priblizavanja gradu. Novopridoslo stanovnistvo u Rogatici najvise potice iz obliznjih sela Okruglog, Satorovica i Guceva, a zatim iz udaljenijih sela mjesnog podrucja Han-Stjenica (Socice, Batovo). U zadnje vrijeme veliko je useljavanje iz Zepe. Moze se reci da je ovo naseljavanje grada i neposredne gradske okaline u vecini slucajeva izazvano potrebama ekonomskog karaktera.
AMIR PRASO