Doc. dr. Ibrahim Pašić je rođen je 11.9.1948. godine u Rakitnici, općina Rogatica. Od 1956. godine živi u Sarajevu. Njegova knjiga ”Predslavenski korijeni Bošnjaka” je trilogija kojom ugledni naučni radnik, istoriograf, dr. Ibrahim Pašić, pobija nacionalhistoriografske stereotipe o porijeklu naroda koji danas nastanjuju tlo Bosne i Hercegovine.
Višedecenijskim proučavanjem i upotrebom multidisciplinarnog pristupa, dr. Pašić je prikupio obilje dokaza, dokumenata i činjenica koji bacaju posve drugo svjetlo na porijeklo Bošnjaka, čime se prije svega bavi u svome naučnom radu.
Predslavenski korijeni Bošnjaka
Radi se o trilogiji kojom ugledni naučni radnik, istoriograf, dr. Ibrahim Pašić, pobija nacionalhistoriografske stereotipe o porijeklu naroda koji danas nastanjuju tlo Bosne i Hercegovine.
Višedecenijskim proučavanjem i upotrebom multidisciplinarnog pristupa, dr. Pašić je prikupio obilje dokaza, dokumenata i činjenica koji bacaju posve drugo svjetlo na porijeklo Bošnjaka, čime se prije svega bavi u svome naučnom radu.
Njegovo djelo ruši naučne tabue i stereotipe, prije svega srpske i hrvatske istoriografije, ali djelimično i domaće, o tome da su Bošnjaci narod ekskluzivno slavenskog porijekla.
Pašić dokazuje kako u etnogenezi Bošnjaka dominantnu ulogu imaju ilirski, gotski i keltski korijeni, kao i ostavština drugih naroda koji su nastanjivali ovo podneblje u predslavenskoj istoriji. Njegova naučna saznanja potvrđena su, kako je istaknuto, istraživanjima švajcarskog instituta za DNK u Ženevi. Naime, ova istraživanja su pokazala kako u genetskoj strukturi Bošnjaka, ilirski etnoelemenat zauzima čak četrdeset procenata. To između ostalog dokazuje kako su Bošnjaci autohtoni narod ovih prostora.
„Kada riječ o metodologiji mojih znanstvenih istraživanja, moram reći da se radi prije svega o istorijskom, a zatim o onomastičkom metodu. Onomastika je nauka o kojoj se u našoj zemlji gotovo ništa ne zna, radi se nauci o imenima, a imena su također povijesni spomenici ako im se pravilno utvrdi nastanak i porijeklo. Zatim, u pitanju su etnološki, arheološki te ostali metodi. Ono što je posebno zanimljivo jeste more falsifikata u intepretaciji istorije Bosne s ciljem njene katolizacije ili pravoslavizacije. Moj cilj je bio da se naučno i argumentirano uhvatim u koštac i raskrinkam te falsifikate“, istakao je Pašić.
Recenzent ovog naučnog djela, ugledni univerzitetski profesor komunikologije, prof.dr. Besim Spahić, istakao je važnost ovog djela u svjetlu pisanja nove istorije koja će biti oslobođena nacionalnih i ideoloških predrasuda i stereotipa u dosadašnjoj interpretaciji istorije ovih prostora.
„Pašićevo djelo konstituiše Bosnu kao povijesni autohtoni fakat. Istorija ove zemlje se ne može tretirati velikosrpskom ili velikohrvatskom metodologijom, ali ni islamskom, da budemo jasni. Kontuniutet ovdašnjih naroda ponire mnogo dublje od slavenskog perioda, u vrijeme Ilira, Kelta, Gota, Tračana… Nauka je danas toliko uznapredovala da se više ne može lagati. Genetska istraživanja su pokazala da je u DNK strukturi našeg naroda najviše ilirskog elementa, po čemu proizilazi da smo više Iliri nego recimo što su to Albanci, za koje se smatra da su njihovi direktni potomci. Zašto da se stidimo naših predaka, trebamo biti ponosni na njih“, istakao je Spahić.
Izlazak ovog naučnog djela podržalo je i Vijeće kongresa Bošnjačkih intelektualaca koje je do sada organizovalo niz promocija u više bh. gradova. Na promociji ove knjige moglo se čuti kako u naučnoj javnosti naše zemlje, ali i okruženja postoji određena šutnja o ovom naučnom djelu. Razlog tome je, kako je istaknuto, prije svega činjenica da djelo obiluje nizom neoborivih naučnih dokaza koji se kose sa nacionalnim istoriografijama, prije svega naših prvih susjeda koji su sve donedavno imali monopol na tumačenje i interpretaciju prošlosti ovih prostora.
Doc. dr. Ibrahim Pašić
Doc. dr. Ibrahim Pašić je rođen je 11.9.1948. godine u Rakitnici, općina Rogatica. Od 1956. godine živi u Sarajevu gdje je završio osnovnu i srednju školu i diplomirao na odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta. Godine 1995. upisao je postdiplomski studiji na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Magistrirao je 11. septembra 2001. godine na temu “Politički motivi promjena antroponima i toponima u Bosni i Hercegovini”.Rad je ocijenjen visokom ocjenom, kao jedan od najuspješnijih u povijesti Fakulteta. Objavio je više pojedinačnih znanstvenih studija i tri samostalne knjige:
1. “Zločin u Ahatovićima”, Sarajevo 1993. godine
2. “Toponimska srbizacija Glasinca”, Sarajevo 1995. godine
3. “Od hajduka do četnika”, Sarajevo 2000. godine
Učestvovao je na brojnim naučnim skupovima i konferecijama. Doktorirao je u Prištini na temu “Predslavenski etnički elementi u etnogenezi Bošnjaka sa posebnim osvrtom na glasinačku ilirsku kulturu”.