Riječ je o sarajevskim, ali i logorima u istočnoj Bosni – Foči, Rogatici, Višegradu te Bratuncu, Zvorniku, Batkovcu, Bijeljini, Luci Brčko, Manjači i Prijedoru..
U Vogošći pala prva klapa dokumentarca “Logori smrti”
Ovaj dokumentarac kroz 90 minuta materijala donijet će priču o 15-ak logora na području BiH, otvarajući uvid u nezamislive patnje kroz koje su zatočenici u tim objektima prošli, kao i brojna masovna ubistva.
Riječ je o sarajevskim, ali i logorima u istočnoj Bosni – Foči, Rogatici, Višegradu te Bratuncu, Zvorniku, Batkovcu, Bijeljini, Luci Brčko, Manjači i Prijedoru. Pričom će biti obuhvaćeni i logori pod kontrolom Hrvatskog vijeća obrane, kao i jedan koji je bio na teritoriji pod kontrolom tzv. autonomne pokrajine zapadna Bosna.
Eset Muračević, čijim je svjedočenjem danas počelo snimanje filma, iz logora “Bunker”, nekadašnjeg njemačkog bunkera, spasio se bijegom iz živog štita u koji su često iz ovog logora vođeni zarobljenici radi vraćanja izgubljenih teritorija Vojske RS-a. Upravo je specifičnost ovog logora bila do tada nezapamćen model iskorištavanja ljudi za živi štit, što mnogi analitičari vojne struke smatraju prvim slučajem u historiji ratovanja.
Muračević za Agenciju Fena naglašava da je u logoru “Bunker” kod pansiona “Kon-Tiki” bio zatočen sedam mjeseci, od 4. maja do 5. decembra 1992. godine. Tu je, kaže, vidio sve strahote kroz koje su zatočenici prošli.
“U ovom logoru su zatočenici prošli sve vrste fizičke i psihičke torture – od fizičkog maltretiranja, kopanja rovova na prvim linijama, silovanja, homoseksualnog iživljavanja do upotrebe zarobljenika u živom štitu”, ističe on.
Naglašava da mu je najbolnije bilo gledati dojučerašnje prijatelje srpske nacionalnosti koji su dolazili u logor da se iživljavaju nad zatočenicima.
“Hiljadu puta sam premotavao film u glavi da li sam ja ili bilo ko od nas njima nešto nažao uradili. Nad nama su se najviše iživljavali poznanici i prijatelji, a najmanje te boljelo kada tebe neko fizički maltretira, jer znaš da će nakon nekog vremena prestati. Bilo je teško gledati kada nekoga drugog maltretiraju pred tvojim očima, a ti čekaš kada ćeš doći na red. Imao sam priliku da me u tri dana tri puta dnevno tuku. Teško je bilo gledati i kada tjeraju zarobljenike na homoseksualno općenje ili da s podzida visokog nekoliko metara skaču na glavu, na zemlju i kamenje”, navodi on.
Muračević također podvlači da je teško bilo gledati i odvođenje žena u objekat “Kon-Tiki” na silovanje. Uvjeti u logoru su bili strašni – nekada se dešavalo da po dva-tri dana zatočenici nisu imali šta da jedu, a tu su često bili smješteni očevi i sinovi, majke i kćerke ili drugi članovi porodice.
On podvlači da je situaciju sa živim štitom teško opisati. Kada se našao između vojnika Armije BiH i neprijateljskih vojnika, kazao je, u tom trenutku nije razmišljao šta se može desiti, već samo molio Boga da što prije pogine da ga ne bi ponovo vratili u logor.
U konačnici podsjeća da se trenutno u Sudu BiH vodi proces protiv Branka Vlače, upravnika logora Vojske RS-a na području općine Vogošća, pod čijom je jurisdikcijom bio i objekt “Bunker”. U ovom će predmetu biti saslušano oko 90 svjedoka optužbe.
Reditelj Avdo Huseinović navodi za Agenciju Fena da će filmom “Logori smrti” biti obuhvaćena svjedočenja minimalno 30-ak ljudi u saradnji sa Savezom logoraša BiH, ali i analitičara, tužioca i istraživača. Bit će korišteno i dosta dokumentarnog materijala iz tog vremena.
“Mislim da je ovo jedna jako bitna priča. Logori se često spominju, ali još nemamo cjelokupne dokumentovane priče u videoformi, gdje ćemo kroz svojevrsni putopis kroz BiH ljudima prezentovati to strašno zlo za koje smo mislili da se nakon Drugog svjetskog rata nikada više neće ponoviti na evropskom tlu”, smatra on.
Podvlači da je kroz logor “Bunker” u Vogošći prošlo na hiljadu ljudi s područja sarajevskih općina – Vogošće, Ilidže, Hadžića, Ilijaša, Nahoreva, općine Centar, Sokoca, Olova i drugih područja.
Snimanje filma bit će nastavljeno u narednim danima svjedočenjem o drugom velikom logoru na području Sarajeva – “Kuli” u Istočnom Sarajevu.
FENA