Prof. dr. sci. Galib Šljivo – Rođen je 15. septembra 1933. godine u selu Brčigovo, opstina Rogatica u porodici rudara, jamskog kopača, Muhameda Šljive i Šerife rođ. Alić. – AKTUELNI TRENUTAK BH GRANICA (sa posebnim osvrtom na Sutorinu). Pismo podrške i mišljenja…
AKTUELNI TRENUTAK BH GRANICA (sa posebnim osvrtom na Sutorinu). Pismo podrške i mišljenja Prof. dr. sci. Galib Šljivo – 11 Juna 2015
Uvažena gospodo!
Izuzetna mi je čast i posebno zadovoljstvo da vam se mogu obratiti u vezi teritorije Sutorina
Zbog ranije preuzetih obaveza nisam u mogućnosti da prisustvujem ovom veoma važnom skupu pod gore navedenoj temi, i zato želim bar na ovaj način, da vas podržim u nastojanju da se ovo pitanje još jednom razmatra na državnim organima koji su za granice države, i po Ustavu, odgovorni.
Ja sam i do sada pratio sve ono što je o Sutorini napisano u dnevoj štampi, ali se nisam oglašavao jer to niko od mene nije tražio, a nisam bio ni u zvaničnim komisijama koje su o tome odlučivale. Pretpostavljao sam da su oni koji su o tome odlučivali, pored ostalih dokaza, pročitali, ili se bar na drugi način upoznali, sa mojom naučnom monografijom Izlaz Bosne i Hercegovine na Jadran sa podnaslovom Klek i Sutorina u međunarodnim odnosima.
1815.- 1878. godine koju sam uradio na osnovu obimnih naučnih istraživanja u zemlji i inostranstvu te da su enklave koje su u sastavu Osmanskog carstva odnosno Bosne i Hercegovine poznate naučnoj javnosti i da tu nema nejasnoća, bar do 1878. odnosno 1918. pa i dalje, do dana današnjeg.
Ono što pred zainteresiranim za historiju Bosne i Hercegovine odmah izazove pitanje jeste otkud to da je Klek (Neum) ostao u sastavu Bosne i Hercegovine, a Sutorina je u sastavu Republike Crne Gore. To pitanje su mi, skoro uvijek, postavljeli prisutni slušaoci na tribini na kojima sam držao predavanje. Odgovarao sam jednostavno da sam ja istražio to pitanje do posljednjeg međunarodnog kongresa na kojem su se, između ostalih, utvrđivale međunarodne granice, pa bi tako trebalo da se računaju državne granice. Po tome je nesporno da je Sutorina teritorija u sastavu Bosne i Hercegovine A stvarno, nije. Osim toga, moj naučni projekat je i naslovljen: Bosna i Hercegovina u posljednjem stoljeću osmanske uprave, dakle, do 1878. godine. Poslije te godine to razdoblje su istraživali istoričari austrougarskog razdoblje, perioda Kraljevine Jugoslavije ili savremnog doba.
Istina, ja sam se u dva navrata susreo sa tim predmetom poslije 1918. godine, i to prvi put kad je SO Neum zatražila od Instituta za istoriju Banjaluka da projektira istoriju njenog kraja do 1985. godine, ali ovaj projekat nikad nije izveden zbog ratnih događaja, i drugi put, kad je ista naučna ustanova izvela projekat Đuro Pucar Stari – život i djelo. U oba slučaja, kao direktor te ustanove, uradio sam projekat. U drugom slučaju, kao glavni i odgovorni urednik naučnog projekta “Đuro Pucar Stari, život i djelo” (Banjaluka 1989.) bio sam u prilici da se upoznam sa arhivskom zaostavštinom, pa među spisima i bilješkama o državnim, partijskim i ličnim događajima. Nigdje nisam naišao na bilo kakav trag o Sutorini. Štaviše, ni u ličnim zabilješkama, gdje su, iako šturo, zabilježeni skoro svi događaji, o Sutorini nema ništa. Na osnovu takvih saznanja, nisam mogao zaključiti da su partijski i državni organi rješavali pitanje Sutorine, odnosno da su taj predjel ustupili Crnoj Gori.
U arhivskoj građi, za koju se ne može reći da je oskudna, nisam uočio da je neko sporio Osmanskom carstvu, odnosno Bosni i Hercegovini, vlasništvo ovih predjela. Ono što je austrijska vlada pokušavala osporiti jeste nastojanje da spriječi osmansku vladu da njihove luke osposobi za odvijanje saobraćaja. U pitanju je u prvom redu trgovački saobraćaj, odnosno snabdijevanje Bosne i Hercegovine sa industrijskim proizvodima, ali i ostalih krajeva na Balkanu. Austrijska vlada je s vremena na vrijeme zaoštravala odnose sa Uzvišenom Portom. U ove odnose su tako ulazile i druge velike evropske države: Italija, Francuska, Pruska i Rusija, uglavnom na strani Uzvišene Porte. Iz diplomatskih izvještaja nije bilo teško zaključiti da je Bosna i Hercegovina u XIX vijeku bila predmet interesiranja upravo tih država. Jedan od recenzenata monografije o izlazu Bosne i Hercegovine je prokomentarisao kako je monografija o bosanskim izlazima na Jadran ustvari prvenstveno diplomatska historija Bosne i Hercegovine u posljednjem stoljeću osmanske uprave.
Na osnovu ovakvih podataka, očevidno da Sutorina nije ustupljena Crnoj Gori, odnosno da je ona dio koji još uvijek pripada Bosni i Hercegovini, ili kako bi se u žargonu reklo možda je “Sutorina šapatom ustupljena Crnoj Gori.”
Uz veliko i dužno poštovanje
U Orašju, 11. juna 2015.
Prof. dr. sci. Galib Šljivo
NAPOMENA
Pismo prof.dr.Galiba Šljiva koji je jedan od najznačajnijih stvaralaca iz domena historije i koji je autor dvanaest knjiga iz historije BiH. Jedanaeste knjiga prof.dr.Galiba Šljive pisana na skoro četiri stotine stranica bavi se Sutorinom i Klekom.
Covjek koji je svoj magistarrski rad napisao o temi Klek i Sutorina u Medjunarodnim odnosima . Ocijenjen je ODLICNIM ali niko nije zelio da stampa njegovu knjigu, tek univerzitet nekako odstampa ..
O ovom svjetskom intelektualcu , kojeg citiraju svjetski strani intelektualci kada rade neke akademske i naucne radove … covjkek koji je samo u jednom djelu napisao 12 knjiga ili okoo 8,000 stranica o zadnjih 100 godina otomanske imperije u Bosni , o Galibu Sljivi mozete vidjeti u emisiji na linku ispod:
{youtube}atzNxAb715Q{/youtube}