– Izveli su ih iz prava raseljenih i smatrali su to svojim uspjehom, zato što te osobe nemaju više status raseljene osobe. Ali kada su se ljudi vratili u RS, nisu izvadili tamo ličnu kartu, nego ostavili onu iz Federacije. To je problem koji stoji nama kao jedan od osnovnih zadaća.

 

 

 

 

 

 

INTERVJU Edin Ramić, ministar raseljenih osoba i izbjeglica FBiH:

Vlasti RS-a na povratnicima pokazuju mišiće

 

U primarnoj zdravstvenoj zaštiti skoro 90 posto tih prava se ostvaruje na području Tuzlanskog kantona. Razlog je što ljudi nisu savladali psihološku barijeru da se liječe u domovima zdravlja u entitetu RS-a.

 

Razgovarala: Dženeta Sarić-Kozić

Poboljšanje životnog standarda ljudi se pretvara u veliki politički problem, rekao je u intervjuu za Faktor Edin Ramić, ministar raseljenih osoba i izbjeglica u Federaciji BiH, on je dodao da se problemi obrazovanja bošnjačke djece u Republici Srpakoj trebaju riješavati u okviru tamošnjeg sistema.

Faktor: Koliko danas na području Federacije BiH živi izbjeglica koje još nisu ostvarile pravo povratka imovine u Republici Srpskoj? Šta su glavne prepreke u ostvarivanju tog njihovog prava?

Ramić: Postoje podaci koji su poprilično zastarjeli. Podaci koji su u papirologiji ne pokazuju realno stanje. Zato što po tim podacima je 60.000 ljudi u Republici Srpskoj koji su zainteresovani da se vrati u Federaciju, a u Federaciji ih je 30.000 ljudi, a realno stanje je da su ti odnosi obrnuti. Razlog leži još iz 2006 godine, kada su mnogi kantonalni ministri, prije svega u Kantonu Tuzla i Sarajevo izveli iz prava one koji su se odlučili na povratak. Izveli su ih iz prava raseljenih i smatrali su to svojim uspjehom, zato što te osobe nemaju više status raseljene osobe. Ali kada su se ljudi vratili u RS, nisu izvadili tamo ličnu kartu, nego ostavili onu iz Federacije. To je problem koji stoji nama kao jedan od osnovnih zadaća.

Faktor: Jedna od glavnih životnih problema sa kojim se suočavaju povratnici je pitanje zdravstvenog osiguranja. Koliko im u tome Federacija može pomoći i da li je prepreka za ostvarivanje tog prava mjesto stanovanja, odnosno to što su prijavljeni na području RS-a?

Ramić: U primarnoj zdravstvenoj zaštiti skoro 90 posto tih prava se ostvaruje na području Tuzlanskog kantona. Razlog je što ljudi nisu savladali psihološku barijeru da se liječe u domovima zdravlja u entitetu RS-a. A druga stvar je sam kvalitet zdravstvene zaštite. Jednostavno ne postoji zdavstvena usluga na odgovarajućem nivou. Svaki pacijent koji ima zahtjevni medicinski problem upućuju ga u Banju Luku ili Beograd. Jednostavnije ih je liječiti u Tuzli. To je jedna nerazumna odluka vlasti u RS-u, koji ne žele sklopiti sporazum sa kliničkim centrima u Federaciji. Imamo sistem medicinske zaštite na području BiH koji nije jednakog nivoa, ali koji može itekako pružiti uslugu našim građanima.

Rješenje je prije svega jedan sistemski pristup koje bi trebao biti na državnom nivou od zdravstva pa do penzija. Ljudi trebaju da se liječe u najbližoj zdravstvenoj ustanovi, a da se te usluge fakturišu zavodima za zdravstveno osiguranje bez obzira gdje su ljudi prijavljeni.

Faktor: Može li proces povratka biti stimulisan i kroz omogućavanje prava izbjeglicama da na području FBiH ostvaruju pravo na školovanje svoje djece, kao i pravo na penziju? Koliko to opterećuje budžet FBiH?

Ramić: Obrazovni sistem treba biti u okviru ljudskih prava, ne smije biti bilo kakva vrsta diskriminacije i ne može se čovjeku nameteti koji će jezik učiti. Taj problem ne može biti stimulacija u smislu da se napravi alternativni vid obrazovanja u Federaciji. Rješenje su evropski standardi, prvenstveno poštivanje ljudskih prava. Jer ne možete doći djeci npr. u Zvorniku i reći ne možete sada izučavati bosanski jezik i vjeronauk bez izmjene Zakona i Ustava. Taj problem treba riješavati u okviru entitetskog obrazovnog sistema i unutar tog sistem treba da se traže prava propisana Ustavom i Zakonom. Bošnjački i hrvatski povratnici nažalost u RS-u služe vlastima da pokažu mišiće.

Faktor: Kakva je Vaša saradnja sa resornim ministrom za izbjegle i raseljene osobe iz RS-a? Održavate li međusobne sastanke i da li uopće postoji sistem koordinacije koji bi ubrzao proces povratka?

Ramić: Komunikacija između mene i ministra Davora Čordaša postoji. Mi ćemo zajedno participirati u državnoj komisiji koja je zadužena za povratak i izbjeglice. Koordinacija bi trebala biti intezivnija i značajnija. Jer do sada ta koordinacija nije bila na odgovarajućem nivou. Značajan problem u tome je da smo deklarativno svi za povratak, a u praksi imamo nešto suprotno.

Faktor: Jeste li slučajno dolazili u kontakt s učiteljicama, nastavnicima koje su pod hidžabom? Jesu li dio diskriminacije u Republici Srpskoj?

Ramić: Na pordučju RS-a ima značajan broj učiteljica koje su pokrivene. Znam da je nekima sugerisano da to nije prihvatljivo. Iluzionistički je očekivati od onih kojima je 1992. godine bilo svejedno hoćete li izgubiti život ili ne, da će biti zabrinuti što su vam uskraćena neka prava. To je sasvim očekivano, ali na to se ne treba puno osvrtati.

Faktor.ba