Islamska zajednica u BiH, Muftijstvo goraždansko imenovalo je Građevinski odbor za ponovnu izgradnju Careve džamije Godimilje, MIZ Rogatica. Džamija je izgrađena 1472. godine (543 godine), a džemat ove džamije obuhvatao 30 sela sa ovog područja. Vremenom jačanja i razvoja ovog kraja, od godomiljskog džemata formirana su četiri zasebna džemata i izgrađene džamije u selima Šetići Živaljevići, Berkovići i Đedovići. Džamija je jedna od najstarijih džamija u BiH.
Napreduje izgradnja Careve džamije Godimilje
Islamska zajednica u BiH, Muftijstvo goraždansko imenovalo je Građevinski odbor za ponovnu izgradnju Careve džamije Godimilje, MIZ Rogatica. Džamija je izgrađena 1472. godine (543 godine), a džemat ove džamije obuhvatao 30 sela sa ovog područja. Vremenom jačanja i razvoja ovog kraja, od godomiljskog džemata formirana su četiri zasebna džemata i izgrađene džamije u selima Šetići Živaljevići, Berkovići i Đedovići. Džamija je jedna od najstarijih džamija u BiH.
Careva džamija Godimilje je zapaljena i srušena u Prvom i Drugom svjetskom ratu, a u posljednjem ratu zapaljena i srušena 1992. godine. Zidovi džamije veličine 14 x 14 metara su tada ozidani kamenom debljine 110 cm a sofa urađena od drveta veličine 14 x 3 metra.
Porušenim kamenom ponovo je ozidan isti zid a umjesto drveta sofa ozidana ciglom. Nastavak završetka radova na munari visine 33 metra, uređenje unutrašnjeg prostora džamije (opremanje džamije, gasulhana, abdesthana, patos…), dvorišta i ograđivanje mezarja od 9.000 m2 nastaviće se u aprilu ove godine, a od prikupljenih sredstava sa Muftijstvom goraždanskim i MIZ Rogatica ocjeniti i utvrditi vrijeme njenog otvorenja u ovoj godini. U džamiji je bila urađena izvedba unikatnih kaligrafskih kompozicija u molitvenom prostoru džamije u području mihraba, prozorskih otvora, vrata i zidova molitvenog prostora. Nažalost, ovi sadržaji nisu nigdje zabilježeni da bi se uradili u istom stilu. Izvor sredstava izgradnje džamije, obezbeđuju stanovnici ovog kraja koji žive u BiH i dijaspori i od donacija privrednih društava sa područja Federacije BiH i općine Rogatica. Najveća zasluga pripada članovima Građevinskog odbora.
Žiro račun MIZ Rogatica za pomoć izgradnje džamije je:1602000022516536 – Vakufska banka d.d.Sarajevo sa naznakom „za obnovu džamije u Džematu Godimilje“.
Ragib Hodžić, predsjednik Građevinskog odbora ističe da izgradnja ove džamije ima veliki značaj za Gornje Podrinje i istočnu Bosnu u cjelini radi svoje istorijske činjenice i činjenice da se prvi put u Bosni i Hercegovini pojavljuje islam na ovim prostorima.
Islam i „bogumilstvo“ najranije su se sreli na prostoru Dobrun – Višegrad – Borač kod Rogatice obuhvatajući uski koridor prema Hercegovini od Višegrada do Tjentišta polovinom 15 stoljeća. Tu su najbolji Bošnjani koji su svoje molitve prvi put u dove pretočili (Kunovski zapis), tu su prvi muslimani stečke u nišane uspravili i na njima bosančicom ispisali imena braće Radilovića, Sulejmana Oškropice, Mahmuta Brankovića i drugih.
Sudsko-administrativno uređenje Gornjeg Podrinja pod osmanskom vlašću moguće je pratiti od 1462. godine, kada se pominje Višegradski kadiluk. Višegrad je bio sjedište cijelog vilajeta Pavli i „kadiluka zemlje Pavlovića i Kovačevića“. Eminuddin, kadija Drine, spominje se prvi put 1469. godine ali je taj kadiluk mogao biti osnovan još u ljeto 1465. godine. Sjedište mu je bilo u Foči koja je 1470. godine postala središte novog Vilajeta Drina i sjedište Hercegovačkog sandžaka-bega. Kasnije je po imenu sjedišta nazvan i kadiluk. U drugoj polovini 16. stoljeća osnovan je kadiluk Čajniče, a nakon 1565. godine i Rogatica je postala samostalni kadiluk. U 17. stoljeću Foča je dobila muftiju, a u 19. i Rogatica. Pod austrougarskom vlašću oba su mjesta ostala bez muftija, a njihovo područje pripalo Sarajevskom muftiluku.
Prvu „civilnu“ džamiju u BiH na ovom prostoru podigao je Turhan Emin-beg u Ustikolini 1446. godine. Pojedini članivi brojne, uticajne i bogate familije nisu zaboravili rodni kraj Rudo, Višegrad, Čajniče, Goražde i šejhu-i-islam Mehmed Refik-efendija Hadžiabdić Rogaticu. Prve seoske džamije u BiH podignute su oko Rudog, Višegrada, Foče, Čajniča i Goražda.
Nakon uspostavljanja osmanske uprave, što se u rogatičkom kraju desilo već 1462. godine, na području stare župe Borač formirana je nahija Borač. U tu nahiju spadao je trg Rogatica, varoš Višegrad i trg Prača. Za prvog vilajetskog vojvodu te nahije postavljen je Mehmed Čelebija, sin prvoga krajiškog vojvode i osnivača Sarajeva Isa-bega Ishakovića. Po Mehmedu Čelebiji Rogatica je dobila naziv Čelebi Pazar. Poznato je da je Carevu džamiju u Sarajevu upravo finansirao i omogućio osnivač Grada Sarajeva Isa-beg Ishaković. Ko je finansirao izgradnju ove Careve džamije još nije utvrđeno ali se može predpostavljati.
Nakon Kosovskog boja, Gornje Podrinje je prvi prostor koji je često dolazio na udar osmanlijskih jedinica do polovine 15 stoljeća kada su u potpunosti zagospodarili užim koridorom od Dobruna do Hodidjeda. U osvojene tvrđave na ovom koridoru, Osmanlije su postavile stalne posade kao svoja uporišta i položaje na putu novih osvajanja u Bosni (Dobrun-Višegrad-Borač kod Rogatice) prema Hercegovini pravcem Višegrad-Tjentište.
Ove vojne posade su i prvi džemati na ovom području gdje su u gradskim cjelinama i u neposrednoj blizini izgrađene sultanske džamije. Imami su plaćani na isti način kao i članovi stalne posade. Sa prvim imamima na ovom području javljaju se i prvi derviši i sufije. Posade su bile u Dobrunu, Višegradu, Gornjem Podrinju Samobor, Borač i Stari grad Tođevac na Tjentištu.
Nakon uspostavljanja stalnih osmanskih posada u podrinjskim tvrđavama, lokalno stanovništvo počinje prihvatati islam, a „vojne“ džamije (fethije) vremenom postaju pretjesne, pa se za potrebe novih muslimana podižu džamije i tekije izvan gradskih zidina u srednjovjekovnim trgovištima Ustikolini, Foči, Jeleču, Čajniču, Višegradu, Rudom, Prači i Rogatici. Neke od njih građene su o državnom trošku na ime vladajućeg sultana, a druge od predstavnika lokalne vlasti i poduzetnih Bošnjaka koji su zauzimali visoke položaje u osmanskoj prijestolnici. Zaslugom vakufa razvijaju se zanatski i trgovački centri, škole, hamami, hanovi… Osobito brz razvoj doživljava Foča, prvo sjedište Hercegovačkog sandžaka u kojoj su carski neimari projektovali i gradili monumentalne objekte (Aladža džamija) i komplekse (Memi Šah-begov i Mehmed-paše Kukavice) dostojne Istanbula.
