Ta veza postoji u smislu da su pojedini oficiri Vojske Republike Srpske (VRS) koji su presuđeni za genocid postavljeni i finansirani iz Beograda. Ne može neko biti presuđen za genocid, a da je finansiran iz Beograda i da je bio postavljen za komandno mjesto iz Srbije, a da država nije odgovorna.
Zahtjev za reviziju se mora uložiti!
Prof. Kurtćehajić kaže da će, ukoliko ne budu valjani dokazi, otvoreno reći da je krivo bosanskohercegovačko rukovodstvo.
“Naglašavam da se u proces revizije mora ući po svaku cijenu. Ako budemo odbijeni u pretpostupku zbog nedostatka dokaza, onda bi to bilo na teret političkog rukovodstva i sigurno bi narod na to adekvatno reagirao – najviše bijesom. Bilo bi veoma problematično kada bi Srbija prošla nekažnjeno. Zahtjev za reviziju se mora uložiti bez obzira imamo li adekvatne dokaze. Oni moraju biti takvi da smo u zadnjih šest mjeseci već morali doći do njihove spoznaje i da se ta situacija precizira. Naprimjer dokaz iz 2010. godine postaje tek validan kada dođemo do njegove spoznaje i pod uslovom da nije bilo riječi o našem nemaru već da su se krili dokazi. Deset godina je objektivni rok za podnošenje revizije, a subjektivni je šest mjeseci. Da smo htjeli mogli smo i ranije pokrenuti ovaj postupak, ali nismo bili zainteresirani”, kazao je Kurtćehajić.
“Ta veza postoji u smislu da su pojedini oficiri Vojske Republike Srpske (VRS) koji su presuđeni za genocid postavljeni i finansirani iz Beograda. Ne može neko biti presuđen za genocid, a da je finansiran iz Beograda i da je bio postavljen za komandno mjesto iz Srbije, a da država nije odgovorna. Smatram da je ona direktno odgovorna i da za to moraju postojati jasni i konkretni dokazi. Mora se utvrditi uzročno-posljedična veza između genocida u Srebrenici i Srbije”, navodi profesor.
Današnjem savjetovanju u sarajevskoj Vijećnici će prisustvovati veliki broj eksperata iz oblasti prava, zvaničnika iz institucija BiH i nevladinih organizacija.
Uoči ovog sastanka jučer je u zgradi Predsjedništva BiH održan sastanak užeg tima čiji su članovi u proteklom periodu radili na podnošenju zahtjeva za reviziju presude po tužbi BiH protiv Srbije.
Bakir Izetbegović nakon sastanka nije želio davati izjave, a upravo Kurtćehajić najviše krivi bh. političko rukovodstvo koje, kako smatra, nije oformilo pravni tim u kontinuitetu koji je mogao reći da i ranije trebamo uložiti reviziju, a ne tek sada.
“Zbog toga sam skeptičan da li imamo nove dokaze za podnošenje zahtjeva revizije tužbe protiv Srbije i da li su oni dovoljno jaki. Nijedna revizija do sada u svijetu nije uspjela, jer se u takav spor mora ući pripremljen s jačim dokazima nego što su oni zbog kojih smo izgubili prvostepenu presudu protiv Srbije. Ona je polovično dobijena i polovično izgubljena”, zaključio je naš sagovornik.
Inače, rok za podnošenje zahtjeva za reviziju presude prema tužbi BiH protiv Srbije ističe 26. februara. Podsjećamo da je BiH 1993. godine Međunarodnom sudu pravde u Hagu podnijela tužbu protiv Savezne Republike Jugoslavije (kasnije Srbije i Crne Gore, a u konačnici Srbije). Presuda je donesena 26. februara 2007. godine, u vezi spora kојi sе odnosi na kršenja Kоnvеnciје о sprečavanju i kažnjavanju zločina gеnоcida.
https://www.klix.ba/