Kurbansko meso dijelom će biti podijeljeno povratnicima u Istočnu Bosnu a najveći dio ustanovama i organizacijama koje su iskazale potrebu. Ove godine je impozantan broj onih koji su na ovaj način odlučili prinijeti žrtvu, potvrdio je i Edin efendija Šljivar, imam džamije u Žepi koji je između ostalih zadužen i za akciju kurbana.

“Ove godine na prostoru muftijstva goraždanskog kupljeno je od naših ljudi, povratnika više od 1.700 kurbana, od toga će se oko 35 posto zaklati i podjeliti našim povratnicima od Foče do Žepe, dakle u Istočnoj Bosni a ovo ostalo što nije potreba da se dijeli na terenu, se kolje ovdje u herojskom Goraždu u klaonici odakle će se distribuirati svim ljudima i udruženjima koji su iskazali potrebu za kurbanskim mesom”, izjavio je efendija Šljivar.

On ističe da je Rijaset IZ u BIH sa projektom otkupa kurbana od povratnika zapravo dao neku vrstu recepta svima u BIH, na koji način trebaju gledati na Istočnu Bosnu i generalno na Bošnjake u manjem bh entitetu.

“Na način da je ljudima dao priliku da rade i zarade, da žive od svog rada, to je akcija koja daje nadu našem svijetu koji se odlučio na povratak na svoju djedovinu i akcija koja ima gotovo neizrecive efekte u toku cijele godine a ne samo u danima Kurban Bjarama. Nažalost, naši ljudi koji su se vratili u manji bh entitet, Foču, Rogaticu, Čajniče, Rudo, Žepu, i šire nemaju priliku da se zapošljavaju kako u javnom tako u privatnom sektoru i ovo je prilika svim tim ljudima da se organiziraju u tom dijelu posla. Ja sam neizmjerno sretan što je našim mladim bračnim parovima koji žive u Žepi i Višegradu i drugim gradovima, našem mladom svijetu data neka alternativa, neka nada da od svog rada žive”, ističe Edin efendija Šljivar.

Višestruka korist

U klaonici u Goraždu ove godine će biti zaklano preko 900 kurbana koji će biti distribuirani uz sve neophodne preglede koji garantuju higijensko zdravstvenu ispravnost.

“Ovo je akcija koja raste i koju mi želimo dovesti do njenog maksimuma.Puno je naših ljudi koji nisu u mogućnostu da sebi priušte i kupe kilogram, dva mesa. U tom smislu mi ćemo nastojati da ta akcija raste kako na podučju našeg muftijstva ovdje tako i na području cijelog Rijaseta IZ i hvala Bogu to se dešava, možda ne onoliko koliko bi svi mi voljeli da to bude ali dok god ona raste mi smo zadovoljni”, kaže Šljivar.

On pojašnjava da je najbolji način izvršenja klanja kurbana u krugu porodice onima koji imaju priliku i mogućnost za to.

“Jer klanje kurbana je prije svega ibadet i to treba imati na umu, najbolje je da ga čovjek izvrši sam, da sam kupi svog kurbana, da ga sam zakolje i oguli sa svojom porodicom, da ga podjeli rodbini, komšijama i prijateljima a da jedan dio ostavi za sebe, to je daleko najbolji način izvršenja ovog ibadeta. Međutim, mi živimo u vremenu gdje urbani način života preovladava i sve je više ljudi koji tu mogućnost nemaju. Definitivno to nije slučaj u manjim gradovima kao što je Višegrad ili Goražde, ali definitivno jeste sa gradovima u BIH poput Sarajeva, Tuzle, Zenice, a posebno je ovaj način ibadeta dobro došao našim ljudima koji žive van naše domovine, koji možda ne mogu ni doći ili nemaju kome podjeliti svoj kurban. Ovo je prilika za te ljude da izvrše ovaj ibadet i da su sigurni da će tamo neko, a to je Islamska zajednica, koja jedina ima legitimitet da to radi, zasigurno na šerijatski ispravan način izvršiti taj ibadet u ime njih”, pojašnjava Edin ef.Šljivar.

Klanje kurbana u klaonici u Goraždu u svakom trenutku vrši se pod nadzorom četiri imama. Šljivar ističe da su svjesni kakvu vrstu emaneta su preuzeli na sebe tako da oni koji su odlučili prinijeti žrtvu na ovaj način mogu biti sigurni da će njihov kurban biti žrtvovan na šerijetski ispravan način i da će meso biti distribuirano tamo gdje su najveće potrebe za njim.

Čuvaju BiH

“Osim činjenice da mi kupujemo kurbane od naših ljuudi, da dijelimo našim ljudima, kad je u pitanju ova akcija ja bih volio da razmišljamo o njoj iz jednog drugog aspekta. Vi kada iz Sarajeva na bilo koji način podržite čovjeka koji živi u Žepi vi ste osim činjenice da ste pridonijeli žrtvu još mnogo stvari uradili. Vi dajete doprinos u očuvanju cjelovitosti naše domovine jer bez naših ljudi u Žepi nema BIH, bez našeg svijeta u Goraždu je nema. S te strane je i ta vrsta emaneta koju smo preuzeli i dijelom je izvršavamo. Generalno mi kad žrtvovanjem sebe, dio svog imetka, prije svega valjamo sebi jer sebe na najbolji način odgajamo. Klanje kurbana je naš emanet od našeg Ibrahima a.s. Ta poruka koju je Ibrahim a.s. poslao sa svojom spremnošću da žrtvuje svog sina Ismaila a.s. je univerzalna poruka sve do sudnjeg dana da kada čovjek pravi neku vrstu prioriteta u svom žvotu i ako prioritet broj jedan nije dragi Bog vrlo teško ćemo poredati stvari. Moja poruka je da razmislimo o tim velikim ljudima koji su živjeli u prošlosti, da budemo svjesni činjenice da ovaj dunjaluk nije postao sa nama niti će, Allah zna, završiti sa nama. Postojali su mnogi veliki ljudi koji su živjeli u povijesti prije nas i postojaće mnogi veliki ljudi koji će doći poslije nas. Mi smo samo jedna praška u svemu ovome i taj ibadet treba da iskoristimo kako bismo služili Allahu d.ž”, kaže Šljivar.

Edin efendija Šljivar, imam iz Žepe već 11 godina dijeli sudbinu ljudi koji su se vratili da žive u ovaj kraj.

“Bajrami u Žepi su uvijek lijepi, posebni, meni je zadovoljstvo biti sa ljudima koji su se vratili da žive na svojoj babovini, na svojoj djedovini, u našoj heroijskoj Žepi. I zaista je Žepa mjesto gdje se Bjaramu posebno raduju naši ljudi koji tamo žive. Osim što smo sretni što nam dolazi Bajram posebno se radujemo jer nam dolaze ljudi iz Žepe koji živi u nekim drugim gradovima ili izvan domovine. Oni dolaze u Žepu na bajram namaz, da obilaze svoju familiju. I za mene koji prije agresije i genocida nisam imao prilike da dolazim u ovo herojsko mjesto, na neki način tek tada se može dodatno doživjeti kako je to bilo živo i lijepo mjesto prije. Molim Boga da sve Muslimane širom svijeta, Bošnjake ali i one koji nisu Muslimani a možda su bolesni, da im podari ozdravljenje, one koji su siromašni molim Boga dragog, bez obzira na to kako se ko zove i koje je nacionalnosti materijalno osnaži, a i da naše duhovno stanje popravi”, poručuje Šljivar.