Bit će finansirano 49 infrastrukturnih projekata u 27 gradova i općina ukupne vrijednosti 1.525.000 KM, te 35 projekata elektrifikacije povratničkih naselja u 17 gradova i općina vrijednih 700.000 KM
U 27 GRADOVA I OPĆINA
Za infrastrukturne i projekte elektrifikacije oko 2,2 miliona KM
Bit će finansirano 49 infrastrukturnih projekata u 27 gradova i općina ukupne vrijednosti 1.525.000 KM, te 35 projekata elektrifikacije povratničkih naselja u 17 gradova i općina vrijednih 700.000 KM
Komisija za izbjeglice i raseljene osobe Bosne i Hercegovine u ponedjeljak je održala sjednicu na čijem je dnevnom redu bilo usvajanje odluka o izboru infrastrukturnih i projekata elektrifikacije povratničkih naselja za šta je osigurano 2.225.000 KM.
Učinjeno je to temeljem Sporazuma o udruživanju sredstava za ostvarivanje prava iz Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma u 2017. godini.
Nakon sjednice Komisije potpisan je i Sporazum o udruživanju sredstava za 2018. godinu za iste namjene u ukupnom iznosu od 2.125.000 KM. Ovim sporazumom bit će udružena sredstva Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH u iznosu od 2.000.000 KM, po 50.000 KM Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica i Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske te 25.000 Brčko distrikta BiH.
Sporazum su potpisali Semiha Borovac, ministrica za ljudska prava i izbjeglice, Edin Ramić, ministar raseljenih osoba i izbjeglica FBiH, Davor Čordaš, ministar za izbjeglice i raseljena lica u Vladi RS-a, Mato Jozić, predsjedavajući Komisije za izbjelice i raseljene osobe BiH i direktor Fonda za povratak BiH Nebojša Švraka.
Jozić je izjavio kako na današnjoj sjednici usvojena odluka o o izboru infrastrukturnih i projekata elektrifikacije povratničkih naselja za šta je osigurano 2.225.000 KM.
– Kada je riječ o infrastrukturnim projektima, sredstva će biti raspoređena za finansiranje ukupno 49 projekata u vrijednosti od 1.525.000 KM. Projekti će biti realizirani u 27 gradova i općina Bihaću, Bijeljini, Mostaru, Zvorniku, Derventi, Konjicu, Orašju, Loparama i ostalim mjestima u BiH – dodao je Jozić.
Sredstva od 700.000 KM su raspoređena za finansiranje 35 projekata elektrifikacije povratničnih naselja u 17 gradova i općina u BiH među kojima su Banja Luka, Berkovići, Brod, Čajniče, Čelić, Derventa, Drvar, Foča, Han Pijesak, Prijedor, Rogatica, Sanski Most, Srebrenica, Šamac, Višegrad i Vlasenica.
Jozić je najavio skoro raspisivanje javnog poziva gradovima i općinama u BiH za dostavljanje projektih prijedloga kako bi se rasporedio ostatak sredstava.
Kada je riječ o projektima Komisije, ističe Borovac, ona duže vrijeme radi po osnovu saradnje sa lokalnim i entitetksim nivoima vlasti.
– Mi sa zadovoljstvom možemo reći da od vremena kada je ovaj mandat Komisije uspostavio saradnju sa lokalnim zajednicama imamo jedan vrlo odgvoran odnos prema sredstvima i projekti koji dolaze od lokalnih zajednica zaista su pripremljeni – istakla je Borovac.
Ukazala je kako su sredstva koja daju udružena od Ministarstva za ljudska prava, enitetitskih ministarstava, te da se i lokalne zajednice uključuju.
– Pored odabranih projekata, vrlo je značajno reći da potreba za infrastrukturnim projektima i potrebom za elektrifikacijom u lokalnim zajednicama i dalje mnogo veća od raspoloživih sredstava – naglasila je Borovac istakavši kako se javilo 111 općina kada je riječ o infrastrukturnim projektima.
Smatra kako je potreban veći finansijski angažman nego što je do sada učinjeno, te ukazala na namjeru da pojačaju saradnju sa elektrodistribucijama.
– Komisija je praktično danas potpisivanjem ovog sporazuma dala zeleno svjetlo za dalje projekte i za 2.125.000 KM koje smo mi upravo potpisali, bit će praktično raspoloživa u ovoj godini – rekla je Borovac.
Sredstva će biti podijeljena na jednake dijelove prema entitetima i distriktu Brčko.
Upitana o odlasku sve većeg broja ljudi iz BiH, Borovac je izjavila kako je riječ o gorućem problemu u zemlji, ali i regionu.
– Mislim da još uvijek cijeli region i BiH nemaju adekvatan odgovor na ovu pojavu – pojasnila je ministrica, dodavši kako koji napuštaju BiH nemaju obavezu da se i odjave, zbog čega je potrebno vjerovati evidencijama nevladinog sektora.
Ukazala je kako je potrebno stvoriti ambijent i uslove da ljudi ne odlaze iz BiH.