Omladinskog udruženja “Bedem” – Donje Moštre – je pokrenulo akciju prikupljanja sredstava za snimanje dokumentarnog filma “Dnevik Ibrahima Hodžića” , u produkciji Tarika Hodzića. Ovaj film je od velike važnosti za BiH ali i za čitav svijet.
Ibrahim Hodžić roðen je 16.12. 1916 god. u Godomilju kod Rogatice, u porodici koja je više od dvjesta godina davala imame godomiljskoj džamiji. Otac Mula Zejnil i brat mu Abdulah su takoðe bili imami u toj džamiji. Osnovnu školu je završio na Borikama, a Šeriatsku gimnaziju (1937) i Šeriatsko-teološki fakultet (VIST, 1941) u Sarajevu
Dokumentarni film “Dnevnik Ibrahima Hodžića”
OU “BEDEM” (Omladinskog udruženja “Bedem” – Donje Moštre ) je pokrenulo akciju prikupljanja sredstava za snimanje dokumentarnog filma “Dnevik Ibrahima Hodžića”, u produkciji Tarika Hodzića.
Ovaj film je od velike važnosti za čitav svijet a najviše za BiH.
Detaljan opis i važnost filma možete vidjeti u dokumentu kojeg možete skinuti skinuti sa ovog linka
http://www.box.net/shared/pvihmorg6h (DnevnikIbrahimaHodzica.pdf)
Svi koji žele pomoći mogu svoja sredstva uplatiti na:
žiro racun br: 199-047-00053673-49 kod ABS banke sa naznakom “ZA DOK.FILM”.
Film se već počeo snimati i već traži veoma velike troškove pa je i najmanji iznos pomoći jako vrijedan.
Biografija Ibrahima Hodžića
Ibrahim Hodžić roðen je 16.12. 1916 god. u Godomilju kod Rogatice, u porodici koja je više od dvjesta godina davala imame godomiljskoj džamiji. Otac Mula Zejnil i brat mu Abdulah su takoðe bili imami u toj džamiji.
Osnovnu školu je završio na Borikama, a Šeriatsku gimnaziju (1937) i Šeriatsko-teološki fakultet (VIST, 1941) u Sarajevu. U godini kada završava studije doživio je tešku porodičnu tragediju. U četničkom pokolju izvršenom u selu Godomilju, stradali su mu otac, dvije sestre, brat sa ženom i četvoro djece, dvojica amidža i desetine bližih roðaka.
Teška tragedija i naporan rad na zbrinjavanju muhadžira u logoru Alipašin Most, narušili su mu zdravlje i to ga je pratilo do kraja života.
Od 1944. godine živio je i radio u Visokom, gdje je i umro 12. 9.1991 godine.
Prve radove je objavio kao gimnazijalac. Od tada nije prestao…
Dragocjeni su prikupljeni i izneseni veoma konkretni podaci, odnosno imena i prezimena nastradalih, mjesto izvršenja djela, starost i način izvršenja četničkih klanja, te raznovrsnost zvjerstava nad Muslimanima, kao i podaci o pojedinim susjedima, četničkim zlikovcima, čija zlodjela su bila svirepija i krvoločnija, pogotovu od onih koji su i prije zločina bili poznati kao nastrani. ’
Autor je u uvodu nastojao da citiranjem pojedinih pisaca ukaže na programirano, odnosno plansko nasilničko istrebljenje Muslimana u Srbiji i Bosni i Hercegovini.
Premda je Ibrahim ef. Hodžic umro 1991 godine. Dakle prije srpsko- crnogorske agresije na suverenu, meðunarodnu priznatu drzavu Bosnu i Hercegovinu, njegovi podaci su samo jedan detalj, odnosno potvrda o najnovijoj srpsko-crnogorskoj programskoj orijentaciji dokrajčivanja i potpunog istrebljenja Muslimana.
Autorova sjećanja su dragocjena opomena i kritika, a i pouka da „Kratak pogled na razvitak egzaktnih i prirodnih nauka u islamskom svijetu“, „101 rubaija“ i „Četrnaesto stoljeće“ Iz recenzije Dr. Atifa Purivatre se bavi pisanjem.
Pisao je o muslimanskim običajima, o narodnom stvaralaštvu muslimana, o duhovnim i egzaktnim naukama klasične islamske kulture.
Napisao je i objavio oko 150 izvornih radova. Jezgro njegovog bogatog pisanog opusa čine radovi iz područja osnovnih vjerskih disciplina islama. Više od 50 takvih radova je objavio u „Glasniku“ Islamske zajednice, „Takvimu“, „Preporodu“ i dr. te u knjizi „O intelektualnom i primitivnom shvatanju vjere i vjerskih propisa“, koja predstavlja prvo djelo te vrste, napisano i objavljeno izmeðu dva svjetska rata u bivšoj Jugoslaviji.
Okušavši se kao pjesnik Ibrahim Hodžić je svoj izraz našao u formi rubaije. Prve rubaije spjevao je i objavio 1969. godine. U februaru 1995. u izdanju „El-Hidaje“ mu je štampana zbirka „101 rubaija“ sačinjena po njegovom vlastitom izboru.
Abdulah Hodžić