Potok Toplik izvire u jugozapadnom dijelu rogatičke kotline, ispod padina Malog Hapsana (Hadžiibrahimovine), u samoj Rogatici, mahali Toplik koja je po njemu i dobila ime. Desna je pritoka rijeke Rakitnice i zauzima dio središnjeg slivnog područja ove rijeke. Cijelom dužinom svog kratkog toka, od oko 450 metara protiče kroz grad Rogaticu. Izvor je na 546 metara nadmorske visine, a ušće u Rakitnicu ima nadmorsku visinu 523 metra.
Vrelo izbija iz pukotine u stijeni, sa konstantnim vodostajem i temperaturom vode od oko 7°C . Ljeti je voda tako hladna, da se odmah zarosi flaša ili čaša kad se natoči voda, a zimi, kad je vani hladno se diže para poput gusta dima iz vode duž potoka. Ispitivanja fizičkih i hemijskih svojstava voda pokazala su dominantni sadržaj kalcijuma u vodi, pa se zbog toga odustalo od izgradnje vodozahvata na Topliku za vodosnadbjevanje Rogatice.
Vrelo Toplika je veoma jako, tipično kraško vrelo (vjerovatno voklijsko), koje nastaje na granici između površinskih krečnjaka, trijaske starosti i nepropustljivih stijena (dijabaz rožnjaca) u podlozi. Toplik je najvjerovatnije otoka podzemnog toka koji je ranije tekao površinski, što se može vidjeti posmatrajući dolinu koju je on nekad izgradio. Ta pretpodstavljena nekadašnja dolina Toplika, po mom mišljenju išla je Dolovima (između Lunja i Vijenca ) i Ravnih Dolova (između Lunja i Močila). Tu pretpostavku je veoma teško dokazati jer obimnijih geološhih i hidroloških ispitivanja, koliko ja znam nije bilo, ali je ne treba ni odbaciti jer neke činjenice idu u prilog tome.
Na pravcu pretpostavljenog toka, oko 100 metara od izvora Toplika, nalazi se i česma Kadinovac koja ima vjerovatno istu temperturu i hemijski sastav vode kao i Toplik. Izvor Kadinovca je tridesetak metara iznad sadašnje lokacije česme, gdje je ranije bila i česma, a sada je tu rezervoar. Česma je nakon izgradnje rezervoara prenesena na sadašnju lokaciju. U blizini Kadinovca, sa lijeve strane, ispod stijene, nalazi se manji otvor u stijeni iz koga je izlazila voda. Ispod tog izvora bilo je i kameno korito koje je kasnije prenešeno za česmu Kadinovac. Sada iz otvora ne izlazi voda, osim kada su jake kiše. Ako se priđe otvoru jasno se može čuti huk vode iz podzemlja, što može ukazivati da je to podzemni tok Toplika!? U “Marinom potoku” bilo je ranije još ovih povremenih izvora, a visočije su bila i dva bunara, ispod kuće Šabana Kačevića i Muhameda Dobrače. Izviranje vode iz ovih otvora u stijeni je u vezi sa širinom kanala u podzemlju koji nisu mogli da prime svu količinu vode u tom periodu. Ovdje je riječ o tipičnom hidrološkom objektu-izvoru, tipa estavele (hidrografski objekti koji su u vlažnom dijelu godine funkcionišu kao izvori, a u sušnom kao ponori).
Slivno područje Toplika je je sjeverozapadno od izvora ali je veoma teško odrediti vododjelnicu zbog krških osobina prostora i dobro razvijene podzemne hidrografske mreže. Jedino bi bojenjem bilo moguće i utvrditi hidrološku vezu između slivnog područja i vrela Toplika. Nisam mogao nigdje da nađem u literaturi podatak da li su ta ispitivanja bojenjem nekad rađena, iako sam usmeno to negdje čuo.
 |
||||||||
Odmah uz izvor Toplika se nalazi i stara trafostanica iz 1934 godine kada je zasijala i prva sijalica u Rogatici. U blizini je i “Gladno groblje” u kojem je pokopano 280 mještana i pridošlih izbjeglica koji su umrli od gladi i tifusa u Drugom svjetskom ratu. Tu u blizini je i „Mejtaš” veliki, glatki kamen bijele boje. Na njega se spuštao mejt kada je dženaza išla na mezarje Zahrid kako bi se ljudii odmorili pred veliki uspon.
Lijevi krak Toplika tekao je u polukrugu između kuća Hamdage Delija i Ramiza Kalače i ulice Toplik sve do Ribarskog doma. Na samom početku tog lijevog kraka se nekad stoka poslije ispaše pojila. Desni krak vodio je iznad kuće Hamdage Delija i Avdage Lihića, ka mlinu Mehmedage Jusića (do 1950.g Refika ef. Hafizovića), gdje je bio mali jaz.
Iz jaza, iznad mlina je zapjenušana voda kroz drveni badanj (kasnije betonski) padala na mlinski točak koji je bio vezan za oslonac (drvenu polugu) na zemlji, a drugim krajem za žrvanj. U samom mlinu postojalo je mlinsko postolje na koje je smješten nepokretni mlinski kamen. Na njega je nalijegao pokretni kamen – žrvanj koji je u sredini imao iskruženje otvor u koji je padalo žito. Samljeveno brašno padalo je u kupac – povelik drveni sanduk sagrađen u nivou nižem od žrvnja.
 |
|||||
| m1.Careva džamija; m2.Mekteb; m3.Mlin Refik ef. Hafizovića; m4.Mlin Sulejmanbeg Pašić; m5.Mlin Nezira Vajzovoć; m6.Trafostanica; m7.Zidarska radnja Abid Krajna |
Prije izgradnje Ribarskog doma iz Podhriha je prolazila ulica koja se spajala sa ulicom Toplik. Na samom mjestu prelaska ulice iz Podhrida preko potoka, sa njegove desne strane nalazila se Careva džamija sa haremom, a sa lijeve strane toka Toplika mekteb. Džamija je uništena 1943. godine i nikad nije obnovljena. Uzvodno od Careve džamije je bio mlin Sulejmanbega Pašića.
Nizvodno od Ribolovačko-lovačkog doma u periodu od 1968-1974 godine je pored regulacije Rakitnice i Gračanice izvršena regulacija toka Toplika do glavne ulice jer je potok nekad plavio bašće uz korito. Zemlja uz potok je bila kvalitetna i vrijedno je obrađivana, pa su u baščama nicale lubenice, dinje i mnogo štošta što i nije baš uobičajeno za naše prostore.
 |
|
II Svjetskog rata niz Tabhane, odmah uz lijevu obalu Toplika, postojale su brojne zanatske radnje; t1.Zanatska radnja za opravak oružja Dušan Makanjić, t2.Mesarska radnja Sejfibeg Ajanović, t3.Pekara Sveto Bajčetić, t4.Slastičarna Mujo i Halil Bradarac, t5.Mlin Edhem Kukavica, t6.Trgovina mješovitom robom Ahmedbeg Sokolović, t7.Han-prenoćište Lutvibeg Pašić, t8.Trgovina sa mješovitom robom Mustafa Branković,t9. Kafana Rada Pekić, t10.Abadžijska radnja Ahmedbeg Babić, t11.Babica za porođaje Vukadinović, t12.Krojač Hamdibeg Pašić i t13.Uprava policije |
Kroz historiju Toplik i prostor oko njega se spominje od rimskog perioda do danas. Između Toplika na jugu i industrijskog dijela na sjeveru je prostor nekadašnjeg rimskog naselja u Rogatici . Većina nalaza (desetak epigrafskih i anepigrafskih nadgrobnih i votivnih spomenika) iz tog perioda nađeno je uz potok Toplik, pored kojega je vodio i rimski put.
U srednjem vijeku, trasa starog dubrovačkog puta iz Dubrovnika u Srebrenicu, išla je upravo pored Toplika preko Rogatice. Prema dokumentima Dubrovačkog arhiva iz 1425. godine imamo i prvi konkretan spomen Rogatice, i to u vezi s dubrovačkom karavanskom trgovinom, po čemu se vidi da je Rogatica kao naselje i trg postojala prije perioda turske vladavine u tim krajevima. Međutim, 10.11.1417. godine, sklopljen je ugovor između vlaha i četvorice Dubrovčana o prevozu 22 tovara robe „ad Toplich in Bosnia prope Borac“. “Kako i na gradskom području Rogatice postoji lokalitet Toplik, to se s pravom može pretpostaviti da je naselje u Rogatici postojalo i prije 1425. godine i da mu je prvobitno ime vjerovatno, bilo Toplik”. U turskom dobu oko Toplika nastala je četverta po redu i posljednja mahala u jugozapadnom dijelu naselja Rogatice – Careva mahala. Nastala je oko 1571.godine, kada je izgrađena nova džamija o trošku cara Sultana II. Po njemu je i džamija i mahala oko nje dobili svoje ime. U ovu mahalu se uključilo do tada i samostalno selo Toplik (sa 29 kuća iz popisa 1528/29 godine).
Nisam plakao kada sam napuštao našu Rogaticu i Tebe, nisam plakao ni godinama poslije, ali sada, kada u mislima i duši sjećanje vrisne, plačem, iskreno, svjestan bolne spoznaje da ja nisam sa Tobom-Rogaticom. Sada bih mogao… i znaš, ljut sam… na Tebe, da, ljut što si me ostavio samog, što Ti i dalje neumorno tečeš bez mene, što sam bez Tebe čovjek postao .