Drugo izdanje knjige „O intelektualnom i primitivnom shvatanju vjere i vjerskih propisa“ autora Ibrahima Hodžića

Drugo izdanje knjige /2021/ „O intelektualnom i primitivnom shvatanju vjere i vjerskih propisa“, autora Ibrahima Hodžića.

Rođen je 1916. godine u Godomilju kod Rogatice. Završio je čuvenu Višu islamsku teološku školu u Sarajevu, a u Visokom je živio i radio od 1944. godine sve do odlaska sa ovog svijeta 1991. godine. Bio je veoma plodan autor i iza sebe je ostavio oko 150 objavljenih radova.

Nekoliko je povoda ovom drugom izdanju. Prvo, Ibrahim efendija je rođen 1916. godine, tako da je knjiga izdata povodom 105 godina od njegovog rođenja. Prvi put je izdata 1971. godine, te je ovo bilo pedeset godina od njenog nastanka, i trideset godina od preseljenja Ibrahim efendije na ahiret, 1991. godine. Treba istaći da je prvo izdanje ove knjige štampano u 20.000 primjeraka a sav prihod od prodaje Ibrahim efendija je usmjerio u izgradnju Šerefuddin – Bijele džamije u Visokom.

Moderator promocije, mr. Dženan Handžić je u uvodu predstavio knjigu, pročitao nekoliko crtica iz bogate biografije rahmetli Ibrahima Hodžića, te istakao važnost ponovnog štampanja njegovog djela. Napomenuo je da u drugom izdanju u samom tekstu nisu vršene nikakve intervencije, da pored pogovora akademika Karića ova knjiga sadrži i nekrolog prof.dr. Neimarlije koji je on napisao 1991. godine povodom preseljenja s ovog svijeta Ibrahim efendije Hodžića, te prvi put objavljen crtani portret čiji je autor čuveni kaligraf Ešref Kovačević, a urađen je 1947. godine, kada je rahmetli Kovačević boravio u posjeti kod Ibrahim efendije.

– Na ovaj način je sačuvana autentičnost ovog djela i omogućeno njegovo čitanje iz jedne nove perspektive vremena u kojem živimo – napomenuo je direktor Handžić.

Akademik Karić je napisao pogovor drugom izdanju knjige, što je ovu zaista i danas aktuelnu knjigu učinilo još vrijednijom. Osim Karićevog pogovora, nekrologa prof.dr. Neimarlije, tehničke obrade i naslovne strane, u knjizi i na njenom samom tekstu nisu vršene nikakve intervencije.

– Ova knjiga sama po sebi nosi ozračje nečega što se u nauci naziva islamski modernizam, i s pravom se svrstava u takvu vrstu literature. Drago mi je da je direktor Medrese Handžić našao za shodno stjecište nekoliko godišnjica i objavio ovu knjigu. Ona se i danas čita sa velikim interesovanjem. Moj prvi susret s ovom knjigom bio je 1976. godine kada mi ju je moj otac Emin kupio u Travniku ispraćajući me na ramazansku praksu u selo Kovačevci kod Glamoča. Tokom tog mjeseca sam je i pročitao. A moje drugo čitanje je bilo kada sam se pripremao za pisanje pogovora drugom izdanju, i nakon toliko godina shvatio sam da je i dalje jako aktuelna i da se radi o jednom alimu prosvijećenog uma – kazao je akademik Karić tokom promocije.

Za prof.dr. Hilmu Neimarliju ova promocija ima i emocionalnu vrijednost, ali i vrijednost jednog kulturnog čina, jer je ovo knjiga sa poviješću koja se pojavila u jednom vremenu kada ovakvih knjiga nije bilo. I dugo je bila jedan od glavnih priručnika imamima tokom pripremanja njihovih hutbi, vazova i predavanja. Prof.dr. Neimarlija je 1991. godine nakon preseljenja Ibrahim efendije napisao jedan nekrolog koji je također uvršten kao dodatak drugom izdanju ove knjige.

– Kroz sve ove godine knjiga se potvrđivala i djelovala na način na koji je njen autor to želio i tu želju unio u njeno pisanje, a to je da pomaže i podstiče jedno normalno, intelektualno razumijevanje vjere, a da se oslobađa i odupire različitim vidovima i formama primitivnog shvatanja vjere i vjerskih propisa. Nadam se da će knjiga sa ovim drugim izdanjen nastaviti da, ne samo proširuje saznajne horizonte u razumijevanju vjere, nego i gajiti osjećanja tih vrijednosti koje je sam autor na jedan ljudski način legitimirao i ovjerio – istakao je prof.dr. Neimarlija.

U jednoj lijepoj atmosferi u prostorijama Zavičajnog muzeja, pred ozbiljnim auditorijem, oživljeno je sjećanja na intelaktualca jednog vremena čije djelo je i danas aktuelno i može pomoći u ispravnom razumijevanju vjere i vjerskih propisa, kako su to i promotori kazali u svojim obraćanjima.

Komentariši