Svaku priliku, kad imam da odem u Sarajevo iskoristim pored obaveza,da se sretnem i vidim sa svojom rajom sa kojom sam odrastao.Tako i ovaj put.
Poslije obavljena posla uputih se na Grbavicu,u restoran Sehovinu kod mog velikog prijatelja Nijaza Kozadre,znajuci da cu tamo vidjeti Irfu Kusturu,Fudu Bradarca,Mustafu Zolotica-Zona i ostalu Rogaticku raju.
Kako sam predpostavljao i bilo je tako. Brzo se raja skupi, pije se kahva, hakanja nasa, smijeh, ljepota i covjek koliko god da je bremenit svojim nekakvim problemima brzo se opusti i na trenutak ih zaboravi.Nekako se covjek osjeca mladjim i poletnijim kad je sa njima u drustvu.Vrijeme ide u smijehu i sali i evociranju uspomena iz djetinjstva i momackih dana. Provedoh sa njima dobra dva sata,bogme bi ja bio jos ali me Keva nazva na telefon i pozva da dodjem u Behar na kahvu i smreku. Nadjoh tamo Kevu i njegovog starog komsiju legendu naseg grada Aliju Fejzica, i opet kao i na Grbavici, sala smijeh i fin razgovor, stara legenda prica svoje dogodovstine, prica o njegovom druzenju sa nasim ocevima rahmetli i tako vrijeme prolazi. Ponekad se u pricu ukljuci i Zijo sa svojim karakteristicnim osmijehom i sjecanjem na raju i na Rogaticu. Provedoh lijep dan u Sarajevu sa svojom rajom, puna srca se vratih u nasu Rogaticu.
Hvala im na ovakvom lijepom druzenju i zelim im svaku srecu i svako dobro.
