Naš narod je živio islam! Ef. Pitić za Hayat: Započeo je kao vjera, a završio kao kultura

Današnju emisiju ‘7Plus’ u potpunosti posvećujemo muslimanskom blagdanu Bajramu, lijepim porukama i svemu onome što Bajram predstavlja pojedinicu, porodici i zajednici.

Ispratili smo sveti mjesec ramazan, dane u kojima su muslimani nastojali biti bolji prema sebi, bolji prema drugima, gdje su nastojali da se sačuvaju i suzdrže od loših riječi, od loših dijela. O tome nam je, između ostalog, govorio Remzija ef. Pitić, muftija goraždanski.

”Oni koji su bili sa ramazanom na ‘ti’, za njih neće biti problem naravno ni poslije ramazana. Oni su znali zašto to vrijeme velikog Božijeg dobra dolazi tokom godine dana i šta je njegova svrha. Zapravo, njima neće biti teško ni nakon ramazana da jednakim tempom, jednakim intenzitetom, samo sa drugim sadržajima nastave. Kao i u svakom poslu, i u životu i u svim segmentima ljudskog života, neko jednostavno može dobaciti donekle, nekome je Bog dao neke sposobnosti, nekima neke druge, ali nema nikakve sumnje da ramazansko vrijeme čini nešto s nama i kad mi ne znamo šta ono radi s nama i proizvodi neki rezultat u nama i oko nas, i kad mi ne znamo da taj rezultat proizvodi. Ali ako još znamo, ako smo se stvarno sjedinili sa tim velikim ramazanskim dobrom, onda će to naše putovanje nakon ramazana biti puno lakše, puno bolje, jer izazovi izvan ramazana su malo veći izazovi nego u ramazanu”, rekao nam je ef. Pitić.

Kako kaže, izvan ramazana mi moramo sami da se nosimo sa tim teretima, sa izazovima sa kojima ćemo se suočiti. Smatra da je suština ramazana da nas nauči da naši takozvani gornji svjetovi kontroliraju ove naše donje svjetove, da ih stave pod kontrolu i da svako ima svoje mjesto.

”Ramazan dođe i kaže, eh, vidi, ta tvoja potreba nek malo sada odahne, sad nastupa Božiji dah, Božiji dah koji silazi u mjesecu ramazanu i s kojim se ljudi susreću, sjedinjuju i on treba da izdominira, on treba da kontroliše, on treba da bude šef. Nadamo se da će i poslije Bajrama, ako Bog da, ta duhovna strana nas, taj Božiji dah u nama samima i oko nas dominirati našim životima, našim poslovima, našim okruženjima”, kazao je ef. Pitić za Hayat TV.

Muslimani širom svijeta obilježavaju Bajram, najveći muslimanski blagdan. Koliko god se svijet mijenjao, čini se da je obilježavanje Bajrama konstanta i čini se da obilježavanje na onaj izvorni način je nastavljeno i u današnjem vremenu.

”Pa dobro, u sve moguće vitrine, nove vitrine, nove izloge koje su sastavni dio svakog ljudskog hoda kroz povijest ili neke vremenske epohe, dakle, ono što smo koristili prije 30 godina više se ne koristi. Tako da je u smislu vitrine, u smislu nekog izgleda moguće su neke izmjene i one postoje. Mislim da suština ipak ostaje suština”, govori ef. Pitić.

Vjerniku zapravo ništa ne može pokvariti to zadovoljstvo u pravom vjerovanju.

”Musliman je onaj koji je smiren. Oni koji su smireni sa Bogom dragim, u njima stanuje Božiji dah. I taj Božiji dah njima dominira. I ovi naši Bajrami su zapravo veliki po tome što je Bog dragi udahnuo u njih sadržaj, objašnjavajući svome poslaniku Muhammedu a.s. da su to veliki dani radosti za muslimane, veselja. To nisu nikakvi komemorativni dani kako bi jedna grupa muslimana možda voljela da vidi Bajram. Dakle, to su dani potpune radosti, pogotovo Ramazanski bajram, zato što mi tad slavimo zapravo pobjede, naše ramazanske pobjede, a i pojedinačne”, rekao je ef. Pitić.

Osvrnuo se i na to koliko je važna tradicija obilježavanja Bajrama i prenošenje običaja sa generacije na generaciju.

”Naša očekivanja od nas samih i od drugih ljudi su vrlo često nerealna. Nerealna na način da sad očekujemo da svi ljudi razumiju sve stvari na isti način. Dakle, samo neznalica tvrdi da sve zna na najbolji način. Bog je nas podučio da je nama dato malo znanja. Od ukupne sume koliko znanja ima, ljudima je dato vrlo malo znanja. Zato njima treba stalno i iznova alata koji će im pomagati u nedostatku znanja o puno stvari koje nam nisu poznate da se na pravi način iznesu sa tim situacijama. Postoji jedna velika rečenica jednog velikog mislioca i autora koji nije musliman, ali je izvanredna, barem što se meni tiče, je izvanredan. On kaže da je islam započeo kao vjera, nastavio kao država, a završio kao kultura. U bh. uvjetima mi tome možemo svjedočiti golim okom. Dakle, islam kao kultura u našim uvjetima je postao apsolutno, naročito u tim vremenima kad smo ipak bili malo bolji i kad nije bilo ovdje ovih disonantnih religijskih tonova, kad nije bilo ovih koji oslobađaju ljude od slobode nudeći im tzv. vjerovanje. Naš narod, naše nene, naše majke, naše dede, naše tetke, oni su islam živjeli. Živjeli. Oni nisu citirali”, ističe ef. Pitić.