Danas kroz prehranu ljudi na dnevnom nivou unesu više od 100.000 različitih supstanci, a samo oko 300 njih, prema riječima Tarika Zolotića, nutricioniste, klasificirane su kao nutritivne, hranjive materije.

- Ovaj podatak najbolje govori da je sigurnost hrane, koju svakodnevno jedemo, relativna stvar, isto kao lična sigurnost u životu, na ulici, u automobilu, a znanje je jedino efikasno oružje u borbi protiv potencijalnih opasnosti. Nije hrana sve što jedemo, nalazimo na policama supermarketa, jer ne samo da ne sadrži nutrijente i hranjive materije, nego u njoj dominiraju antinutrijenti i mnogi drugi hemijski sastojci koji negativno utječu na naše zdravlje. Zato bismo trebali znati da zdravlje čovjeka, od nastanka, pa kroz život, zavisi od kisika, vode i 40 do 50 esencijalnih supstanci, komponenata koje trebamo unositi u organizam putem hrane – naglašava Zolotić.

Odličan izvor masti su riblje meso i ulje

Upravo zbog toga izvršena je podjela hranjivih tvari na esencijalne, koje tijelo ne može sintetizirati i stvoriti i neesencijalne koje organizam može sam sintetizirati. U esencijalne komponente ubrajaju se, kaže Zolotić, esencijalne aminokiseline, esencijalne masne kiseline, većina vitamina i svi minerali.

- Na dnevnom nivou, na jelovniku bi se trebale naći namirnice iz grupe mesa, ribe, jaja, mliječni proizvodi, a posebno bih izdvojio surutku. Te namirnice su izvori kvalitetnih, kompletnih proteina koji sadrže sve esencijalne aminokiseline, ali i koji imaju visoku biološku vrijednost i iskoristivost (pokazatelj da se takvi proteini nakon probave gotovo u potpunosti iskorištavaju u tijelu). Mahunarke su dobar izvor biljnih, nekompletnih proteina, kojima nedostaje jedna ili više aminokiselina, čija je biološka iskoristivost oko i ispod 50 posto. Proteini su prvenstveno gradivne komponente od kojih su građeni mišići, krv, srce, mozak, enzimi, antitijela... Oni služe i za sintezu hormona, gena, transport kisika, lijekova, kontrakciju mišića, a zaslužni su i za mnoge druge funkcije – objašnjava Zolotić.

Važno je i kakve masti unosimo, jer su one, kaže Zolotić, jedni od najvažniji energetskih izvora, reguliraju iskorištavanje kisika, učestvuju u prijenosu živčanih implusa, štite unutrašnje organe, čuvaju temperaturu tijela, nosači su vitamina topivih u mastima, a čak je i naš mozak građen od 70 posto masnog tkiva.

- Kao odličan izvor masti su riblje meso i ulje, posebno morski riba, koja je bogata omega 3 masnim kiselinama. Maslinovo ulje odličan je izvor esencijalne oleinske kiseline, ali ne treba zaboraviti ni maslac kao dobar izvor esencijalne linolne kiseline. Dnevno bi trebalo jesti i orašaste plodove koji su dobar izvor masti, ali i kokosovo ulje koje sadrži visokovrijednu laurinsku kiselinu kojoj se pripisuju mnoga ljekovita svojstva, a nalaze se još samo u majčinom mlijeku – ističe Zolotić.

Vitamini i minerali u prehrani čovjeka potrebni su u malim količinama, ali njihov značaj za organizam ogroman je.

- Potrebni su za moduliranje enzimatskih procesa, sastavni su dio složenih metaboličkih procesa, reguliraju gensku ekspresiju, imaju strukturnu i antioksidativnu ulogu. Oni su kao svjećice za benzinske motore bez kojih su rad i funkcioniranje tijela nemogući. Kao osnovni izvori minerala i vitamina su namirnice iz grupe povrća i voća koje sadrže široku lepezu ovih esencijalnih mikronutrijenata. Tu svakako kao izvore ne smijemo zaboraviti orašaste plodove, sjemenke i integralne žitarice – navodi Zolotić.

Nijedna namirnica ne sadrži sve potrebno organizmu

Zolotić kaže kako je teško individualizirati dnevne potrebe za navedenim hranjivim materijama jer potrebe ljudskog organizma za njima zavise od raznih faktora, među kojima su: spol, dob, zdravstveno stanje organizma, način života, okolina, genetski faktori.

- No, odabir namirnica putem smjernica, principa pravilne prehrane, kao što su umjerenost, raznolikost, uravnoteženost, lokalne, sezonske namirnice garant su da ćemo zadovoljiti dnevne potrebne količine za normalno funkcioniranje organizma. Ono što bih naglasio jeste da ne postoje "supernamirnice" koje nam osiguravaju i garantiraju unos svih neophodnih nutrijenata. Svaka namirnica daje nešto, ali nijedna nema sve. Također, ne treba opsesivno brinuti o prehrani, brojati, vagati, izračunavati dnevne energetske i nutritivne potrebe, jer nijedan ekstremni pristup bilo čemu, a u ovom slučaju prehrani, nije zdrav – naglašava Zolotić.

Ono na šta nikako ne bismo smjeli zaboraviti, dodaje nutricionista, jeste dovoljan unos vode.

- Iz vode sve je stvoreno, sve nastaje, ali od nje i sve zavisi. Voda je glavna komponenta od koje je građeno naše tijelo, najvažniji pokretač svih procesa koji se odvijaju u organizmu. Čovjekove potrebe za vodom zavise od mnogih faktora kao što su: tjelesna masa i aktivnost, starosna dob, klimatski uvjeti, zdravstveno stanje, pa globalne preporuke – šest čaša vode dnevno ili dva litra dnevno, sa kojima se svakodnevno susrećemo, nisu ispravne. Najbolji način da izračunate svoje optimalne dnevne potrebe za vodom jeste da po kilogramu tjelesne mase uzimate 30 ml vode (primjera radi – 70 kg tjelesne mase pomnožite sa 30, rezultat je – 2.100 ml) – objasnio jeZolotić.

 

faktor.ba