Rogatica Home Page

Switch to desktop Register Login

Psiholog Remzija Šetić odgovara: hoće li pandemija uzrokovati PTSP

Kako, na koji način i kojim intezitetom pandemija djeluje na našu psihu i da li ostavlja ozbiljnije posljedice? Da li će ova pojava dovesti do dugoročnih promjena, poput posttraumatskih ili drugih stresnih poremećaja? Uvaženi član Društva psihologa F BiH , psiholog u centru za metalno zdravlje Doma zdravlja Stari Grad Remzija Šetić, u razgovoru za Radiosarajevo.ba dao je nekoliko korisnih odgovora.  

 

 

 

Psiholog Remzija Šetić odgovara: hoće li pandemija uzrokovati PTSP

 

Pandemija uzrokovana korona virusom utjecala je na živote ljudi u cijelom svijetu. Situacija kojoj smo izložei, a koja je do prije godinu dana bila nezamisliva, utjecala je kako na fizičko tako i psihičko zdrvalje.

Kako, na koji način i kojim intezitetom pandemija djeluje na našu psihu i da li ostavlja ozbiljnije posljedice?

Da li će ova pojava dovesti do dugoročnih promjena, poput posttraumatskih ili drugih stresnih poremećaja? Uvaženi član Društva psihologa F BiH , psiholog u centru za metalno zdravlje Doma zdravlja Stari Grad Remzija Šetić, u razgovoru za Radiosarajevo.ba dao je nekoliko korisnih odgovora.  

Šta je PTSP i koliko je vezan uz pandemiju?

 

Posttraumatski stresni poremećaj ili PTSP predstavlja anksiozni poremećaj koji se javlja kod osoba koje su bile izložene opasnom događaju. Traumatski događaj je zapravo događaj u kojem smo mi ili naši bližnji bili životno ugroženi.

Iako je pandemija zaista u velikoj mjeri utjecala na život ljudi, to ne mora značiti da će prouzrokovati posttraumatski stresni poremećaj kod većine.

“Da bismo govorili o pojavi PTSP-a kod ljudi, oni moraju biti izloženi takvoj vrsti događaja gdje su životno ugroženi. Također kod ljudi mora postojati prisustvo simptoma povezanih za traumatski događaj u smislu ponavljajućih prisjećanja ili proživljavanja tog događaja u snovima, ili u vidu flashback-a. Takve osobe često doživljavaju određene simptome kao što su emocionalna iscrpljenost, depresivnost, izuzetna osjetljivost, a praćeno simptomima prejake reaktibilnosti i pobuđenosti”, pojašnjava doktor Šetić

Događaji koji uzrokuju pojavu PTSP-a podrazumijevaju najčešće rat, saobraćajne nesreće ili druge oblike prirodnih nesreća u kojima je naš i život ljudi oko nas direktno ugrožen.

Važno je razlikovati pojmove stresa i stresnog događaja od traumatskog događaja.

“Druga vrsta poremećaja, koju mnogo ljudi doživi, ali s blažim simptomima jeste akutna reakcija na stresni događaj. To je također situacija gdje su ljudi izloženi nekom stresnom događaju, a koji može imati karakteristike traumatskog. Akutna reakcija na stres traje od tri do mjesec dana, nakon čega se tijelo vraća u normalu, a naša funkcionalnost se nakon toga ne remeti. Za razliku od akutne reakcije na stres, postraumatski poremećaj traje 6 mjeseci, te svi simpomi značajno utječu na našu funkcionalnost tokom tog perioda”, objašnjava psiholog.

Poremećaji prilagođavanja

Postoje i tzv. poremećaji prilagođavanja, u situacijama kada se mnogo toga promijeni u životima ljudi, a istovremeno postoji intenzivni stres koji utječe na naš život. Takve poremećaje povezujemo upravo sa pandemijom, gdje dolazi do jednog težeg prilagođavanja trenutnom načinu životu, koji podrazumijeva i poremećaje u socijalnim odnosima, upozorava psiholog i dodaje:  

" Ipak, osjećanja poput anksioznosti, zabrinutosti, napetnosti i osjetljivosti ne utječu mnogo na našu funkcionalnost. Ljudi širom svijeta i dalje ispunjavaju svoje obaveze. Nisu sve osobe podjednako izložene ovim vrstama poremećaja, to zavisi od individualnih kapaciteta koje osoba nosi, inteziteta i dužine trajanja samog traumatskog događaja".

Djeca i starije osobe

Na samom početku pandemije, djeci i starijima od 65 godina je bio zabranjen izlazak iz doma, te su te dvije uzrasne grupe posebno bile izložene drugačijem i neuobičajenom načinu života.

"Kada govorimo o djeci govorimo o izmijenjenom procesu socijalizacije u posljednjih godinu dana, a posebno je izmijenjen proces obrazovanja, što podrazumijeva drugačiji i nesvakidašnji način sticanja znanja.

pak, potrebno je spomenuti i činjenicu da djeca imaju više kapaciteta za adaptaciju različitim situacijama. Nove generacije su se dobro adaptirale na taj smanjeni proces socijalizacije, s obzirom na upotrebu tehnoloških sredstava. Neophodno je u budućnosti pratiti koliko će takav način odrastanja ostaviti posljedice na njihove interpersonalne odnose", ističe Šetić.

Kako prevazići strah?

Ratna dešavanja u BiH uveliko su utjecala na pojavu PTSP-a kod bh. građana, te upravo takve osobe osjetljivije su na mogućnost pojave ili razvoja nekih novih problema i simptoma, ukoliko su izloženi i ovoj vrsti ugroženosti koju izaziva pandemija COVID-19.

"Da bismo prevazišli strah i druge negativne faktore koji utječu na pojavu različitih poremećaja, neophodno je prihvatiti trenutnu situaciju. Prihvatanje znači usmjeravanje sebe i svojih kapaciteta na ono što mi možemo kontrolisati. Pihvatanje također znači i poštivanje svih preporuka i mjera koje se uvode zbog sprečavanja širenja virusa. Posebno je važno selektirati informacije negativnog sadržaja, s kojima se susrećemo gotovo svakodnevno putem medija".

Naš sagovornik dodaje da ono što je primjetno u radu s ljudima tokom pandemije, jeste prezasićenost:

“Ljudi su za ovih godinu dana doživjeli prezasićenost informacijama, koje su nas dovele do gubitka osjećaja sigurnosti. U takvim situacijama dolazi do psihičkog zamora. U kojoj mjeri i na koji način će ta zasićenost utjecati na ljudsku psihu i ponašanje, te koliko će to proizves-ti probleme sa mentalnim zdravljem, zavisi od dužine trajanja, ali i od adekvatne podrške oko-line”, pojašnjava Šetić.

Razgovor sa psihologom pomaže 

Također jedan od načina prevazilaženja i suzbijanja negativnih faktora jeste razgovor sa psiholozima i psihoterapeutima.
Još od početka pandemije u BiH, u različitim gradovima pokrenule su se telefonske linije za prvu psihološku pomoć i savjetovanje. Svi građani u toku dana mogu obaviti razgovor sa psihologom, od kojeg će dobiti stručni savjet.

“Veći priliv osoba koje će tražiti određenu pomoć od profesionalaca očekuje se smirivanjem i stabilizacijom ove situacije, jer tek tada dolazi do značajnijih i intenzivnijih simptoma koji će uzrokvati simptome poremećaja”, kazao je za portal RadioSarajevo psiholog Ramzija Šetić.

Još uvijek se ne može sa sigurnošću tvrditi kakve će posljedice ostaviti pandemija na psihičko zdravlje ljudi. Veoma je bitno koliko svaka osoba nosi potencijala za suočavanje s ovom situacijom, odnosno koji su protektivni faktori svake osobe.

Drugi veoma važan faktor jeste sistem socijalne podrške, koji podrazumijeva i uključuje našu porodicu, prijatelje i ljude koji nas okružuju. Od svega toga zavisi kako ćemo se suočavati s problemima u ovom trenutku i da li će se kasnije razvijati određene moguće, potencijalne poteškoće.

 

https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/pandemija-i-ptsp-priholog-remzija-setic/414874?fbclid=IwAR3NTpSDN_6rcXKDUM5pZ8h9mHdqqU7LRqR63VppGfS7wCLJmoi1i7EQS3c

 

Ucinimo nesto za nas grad... Ne zaboravi Rogaticu ... www.rogatica.com

Top Desktop version